Kaj to opet kopaju, retoričko je pitanje koje Zagrepčani postavljaju svakog ljeta zagledani u duboke jarke oko kojih se čuje zaglušujuća buka čekića, bagera i pneumatskih bušilica. Glavni ovoljetni kopači u gradu bili su radnici HEP Toplinarstva. Od svibnja pa sve do početka ogrjevne sezone raskopani su bili brojni kvartovi u cijelom gradu, od Dugava do Jakuševca.
A bit će tako i dogodine jer je HEP Toplinarstvo započelo veliki projekt revitalizacije 68,5 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže. Do kraja 2023. tako dotrajale, raspadnute vrelovodne cijevi stare i po pedesetak godina kane se zamijeniti novim, čeličnim cijevima obloženima pur pjenom i plastičnim omotačem sa senzorima koji javljaju gdje se nalaze puknuća.
Projekt vrijedan 700 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a kada bude dovršen, govori nam Jurica Brnas, rukovoditelj Službe za eksploataciju HEP-ova Pogona toplinske mreže, Zagrepčani će za idućih pedesetak godina imati moderne cijevi koje neće tako lako pucati.
Skočile cijene materijala
Na mjestima gdje se odvijala prva faza radova, kaže, Zrinjevac će posaditi travu i novo drveće, a Ceste su zadužene za asfaltiranje. Njihovi su radnici pak nastojali paziti da ne oštete stabla koja su im se našla na putu. Dio su zaštitili drvenom oplatom, ali drveće koje je bespravno posađeno direktno na vrelovodu bili su prisiljeni posjeći.
– Umjesto stabala koja smo morali ukloniti, posadit će se novih oko 1250 mladica – ističe Brnas.
Projekt zamjene vrelovoda kojim rukovodi je golem, stoga nije iznenađen što su tijekom radova naišli i na neke probleme. Prije svega, mučio ih je porast cijene opreme i građevinskog materijala zbog poremećaja na tržištu.
– Svuda u svijetu je tako. Građevinski materijali, posebno čelik koji nam je prijeko potreban, jako je poskupio. Čim se situacija s COVID-19 stabilizirala, nastavljeni su radovi koji su stajali, pa je cijena materijala na svjetskom tržištu skočila. Utjecalo je to na opskrbu opremom te smo u početku s nekim radovima kasnili – govori Brnas.
Zbog tih je razloga, navodi, ove godine izvedeno između 40 i 50 posto planiranog, a iako je riječ o najvećem projektu HEP Toplinarstva od njegova osnutka, pa i jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Zagrebu, drugi je problem tijekom radova, dodaje, bio manji dio građana koji nisu pokazali razumijevanje za kopanje.
– Tako je, primjerice, u naselju Srednjaci, gdje je kulminiralo, vrelovodna mreža iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U zgradama u Ulici braće Domany, gdje živi oko 3500 potrošača, nisu imali tople vode dva razdoblja po tri tjedna što, razumijemo, nije nimalo ugodno, no cijevi smo morali zamijeniti – govori rukovoditelj Službe za eksploataciju.
Ondje gdje je, naime, bila mogućnost dvosmjernog napajanja, potrošači su bili u kraćoj obustavi toplinske energije. Međutim, na lokacijama gdje je vrelovod jako dotrajao, predviđena dionica za zamjenu veća, a nema alternativnog napajanja, moralo se raditi u više faza. U takvim slučajevima potrošači su ostajali u više navrata bez tople vode, primjerice u Dugavama, Jakuševcu, Srednjacima, Gredicama i Staglišću.
Stizali ljutiti mailovi
Iz kvartova s najduljim prekidima opskrbe dolazilo je i najviše prigovora. To je, veli Brnas, razumljivo, no drugog načina nije bilo. Tako je u HEP Toplinarstvo stiglo stotinjak ljutih mailova i poziva, od kojih su ih neki zbog prijetnji i zabrinuli, a drugi i nasmijali.
– Od jednog potrošača, primjerice, stigao je račun za frizera uz obrazloženje da su zbog prekida opskrbe toplom vodom morali kosu prati u salonu – navodi Brnas.
Biti bez tople vode, naravno, nikome nije lako, no baš su zbog toga za najsloženije dionice na kojima se radila u sklopu prve faze projekta odabrali razdoblje od 15. srpnja do 15. kolovoza, kada su dani najtopliji, a najviše je ljudi na godišnjim odmorima. No, mnogi od autora ljutitih mailova, dodaje, ispričali su se nakon što im je stigla topla voda. I sigurno je da ćemo se na radove morati naviknuti jer sljedeće godine kreću u još većem opsegu.
– Dolaze na red Siget, Vrbik, Folnegovićevo naselje, Kruge, Gajevo, Voltino – nabraja nam Brnas neke od kvartova u kojima će se raditi. •
