Tomo Horvatinčić, jedan od najpoznatijih građevinskih poduzetnika u Hrvatskoj, čelni čovjek Hoto grupe, koja već tri godine pokušava realizirati projekt Cvjetnog prolaza na Cvjetnom trgu, jučer od 17 do 19 sati u Večernjakovoj redakciji telefonski je odgovarao na pitanja čitatelja.
Godinama se bori s kritikama Prava na grad, Zelene akcije, okolnih stanara, građana, pojedinih zagrebačkih umjetnika te nekolicine političara koji “polude” na sam spomen preuređenja tog dijela Donjeg grada. Tvrde da za takvu izgradnju nema javnog interesa, prigovaraju da će nestati pješačka zona u Varšavskoj ulici te da će planirana podzemna garaža stvoriti još veći prometni kaos u središtu grada. No, nitko od tih kritičara nije okrenuo Večernjakov broj da svoje primjedbe uputi glavnom investitoru.
– Pa zašto ne zove nitko iz Prava na grad ili netko tko je protiv? Želim s njima razgovarati – mrmljao je između poziva građana Horvatinčić. Nije se bunio što mu građani izražavaju podršku, no imao je potrebu odgovoriti na kritike projekta koje već zna napamet.
– Kako nema javnog interesa? Oni koji su protiv nisu ni upoznati s detaljima Cvjetnog prolaza – kaže.
Početkom godine Gradsko poglavarstvo, tvrdi Horvatinčić, odobrilo je projekt upravo radi javnih interesa koji su redom ovakvi.
Dvoranu od 600 kvadratnih metara sa 600 sjedala, planiranu u sklopu projekta, dat će se na korištenje gradskom Uredu za obrazovanje, kulturu i šport. U manjoj će se dvorani s dvjesto sjedala održavati raznorazne manifestacije, javne rasprave i drugo.
O trošku Hoto grupe unutar bloka Ilica-Preobraženska-Preradovićev trg -Varšavska-Gundulićeva obnovit će se fasade kao i i cjelokupna mreža infrastrukture. U Cvjetnom prolazu uredit će se i 600 kvadrata zelenih površina te garaže u pet podzemnih etaža.
* Hoće li podzemna garaža biti javna i hoće li stanari iz susjedstva moći dobiti pretplatu, hoće li biti neki popust za stanare?
Neki naši susjedi, kako ih ja zovem šutljivi građani, podržavaju ovaj projekt za što sam im vrlo zahvalan. Na kraju i vi ćete od njega imati koristi jer će cijene vaših stanova naglo narasti kad projekt bude završen. Naravno da ćemo se dogovoriti s vama stanarima oko mjesečne pretplate. Možete doći u moj ured na razgovor. Već sam rezervirao pedesetak mjesta za stanare, cijelu jednu etažu podzemne garaže. A moja riječ je armirani beton!
* Udruge koje se protive vašem projektu navode da će Zagrepčani izgubiti Varšavsku ulicu kao pješačku zonu. Molim pojasnite kakav je utjecaj Vaše rampe za Varšavsku ulicu, hoće li ona ostati pješačka zona, kako će sve izgledati poslije te što građani Zagreba s time dobivaju? (Ana)
Pješačka zona u Varšavskoj neće se mijenjati, dapače bit će još uređenija. Postavit ćemo nove i ljepše klupe, zasaditi stabla, postaviti terase kafića, urediti zelenu površinu. Rampa širine šest i pol metara te dužine dvadeset metara bit će postavljena na početku ulice i služit će kao ulaz i izlaz iz garaže. Preko rampe će se moći postaviti tribina tako da će se rampa jedva vidjeti. Naglašavam da je tih 20 metara sada zakrčeno krivo parkiranim automobilima, a osim toga s jedne strane rampe bit će prolaz od pet i pol metara, s s druge tri pol metra. U garažu će se ulaziti iz Gundulićeve ulice, a izlazit će se desno u Gundulićevu ili ravno prema Frankopanskoj. Predlagali smo da treći izlaz bude lijevo u Gundulićevu do Hebrangove ulice, no na to Grad nije pristao. Zato su nam po drugi put srušili dozvolu za rampu. Precrtali smo zahtjev za taj treći izlaz i idući tjedan očekujemo dozvolu. Radili smo prometne studije koje su pokazale da će ova garaža s pet katova za skoro četiristo mjesta rasteretiti prometni kaos. Čak 36 posto vozača u Gundulićevoj traži parking. Kad bude garaža, više neće morati napraviti sto krugova, trošiti benzin i zagađivati zrak, već samo ući u garažu koja će biti povoljnija nego ostale. Sat će stajati osam ili devet kuna. Stanari će pak iz garaže liftom ulaziti u stanove.
Cvjetni prolaz će biti lokomotiva koja će sa sobom povući i ostale vlakove, pa će se urediti i ostali dio Donjega grada, sada derutan. Fasade su zašarane grafitima, stanovi su trošni, no stanari su stariji ljudi koji se boje promjena.
* Je li vam poznato tko i s kojim interesima povezuje i upravlja aktivnostima Srpske pravoslavne crkve, Prava na grad i određenih političkih struja? (Sanja)
Za naše projekt digli su ruke zastupnici, pa mislim, svih stranaka. No, protiv su bili Morana Paliković-Gruden i Alenka Košiša-Čičin Šain iz HNS-a, zatim psihologinja Mirjana Krizmanić, Josip Kregar, Teodor Celakovski iz Prava na grad, Srpska pravoslavna crkva koja je izgubila sve sporove, a koja je željela ondje raditi projekt s Francuzima, zatim Vili Matula koji je htio prisvojiti Kino Zagreb za svoje potrebe, Urša i Niko Gamulin, Vera Petrinjak. Gradonačelnik Milan Bandić mi je prijatelj trideset godina, ali više mi je odmogao nego pomogao u ovom projektu. U globalu smatram da smo kolateralna žrtva obračuna političkih stranaka, HNS-a i SDP-a.
* Puno se govori o javnom interesu. Što će se u okvirima javnih interesa nuditi vašim projektom u odnosu na dosadašnje stanje? (Sven student)
Unutar bloka napravit ćemo široku pješačku zonu u koju će se ulaziti s Cvjetnog trga i koja će voditi do Stomatološkog fakulteta i lijevo na Varšavsku. Taj će natkriveni prolaz od oko 1300 kvadratnih metara biti širok od osam do 17 metara, kao Bogovićeva ulica. U sredini bloka bit će i uređeni trg s klupama, kafićima, restoranima, uličnim sviračima.
Na minus prvoj etaži bit će scenski prostor, zatim kino, izložbeno-galerijski prostor, prostor javno kulturne namjene, predsoblje i garderobe. Održavat će se priredbe, javne rasprave, prezentacije i drugo. U prizemlju će također biti izložbeno-galerijski i scenski prostor. Prometni kaos mora riješiti grad, no uvjeren sam da ćemo im u tome pomoći podzemnim garažama od koje će četiri od minus tri do minus šest biti za javnost. S prvog kata izlazit će se na travnatu plohu na kojoj će biti i nekoliko bazena. Voda će pojačati prolaz svjetla jer se svjetlo ako prolazi kroz vodu, pojačava tri puta. Tako će ispred kina biti zapravo dnevno svjetlo! To je fantastična ideja arhitekta Borisa Podrecce.
* Protivnici vašeg projekta navode da ste rušitelj Cvjetnog trga. Tijekom ljetnih mjeseci često sam bila gost na terasama na Cvjetnom trgu, dok su trajali radovi, rušile se zgrade u bloku. Nisam primijetila nikakve posljedice izvođenja vaših radova na Cvjetnom trgu, kako ste to organizirali. Molim vas da mi se konačno pojasni što će se događati s Cvjetnim trgom kada se bude gradio vaš kompleks? (Dubravka)
Kao prvo, mi smo osigurali svih tristo okolnih stanova na milijun eura za svaki slučaj ako dođe do materijalne štete. Tako da ne stoje tvrdnje kritičara da smo sve radili mimo i bez usaglašavanja sa susjedima! Mnogi su plašili javnost da će se kod rušenja doći do urušavanja okolnih zgrada, a ništa se od toga nije dogodilo i to nije slučajno. Za rušenje je, naime, zadužena jedna tvrtka koja radi po Beču i raspolaže sofisticiranim voznim parkom strojeva. Primjerice, jedan njihov kamion usisao je dvjesto kubika prašine koju je pretvorio u agregatno krupno stanje. Taj se otpad odvozio na ekološki deponij u Dugo Selo. Drugi kamion je pak s tisuću mlaznica špricao teren.
Drago mi je da ste primijetili kako se ništa nije čulo. Ljudi su dakle za rušenja mirno ispijali kave.
•Ako javno izjavljujete da vam je interes graditi u interesu javnosti, zašto se na području unutar bloka Trg Petra Preradovića-Ilica-Gundulićeva-Varšavska ne izgradi škola, dječji vrtić, dom zdravlja ili jednostavno ne postavi prostor u prvobitno stanje – zeleno dvorište? Jedno od toga jedino može biti od javnog interesa. Sve ostalo je isključivo privatni interes. Ako vas smeta što vas građani prozivaju zbog narušavanja središta Zagreba, zašto ne gradite negdje gdje vas nitko neće prozivati. Koliko je prodano stanova ili kuća u vašem getu kod Samobora? (Vitomir Puhovski)
Ja ću drage volje odustati od projekta ako se javi drugi investitor koji će nas isplatiti i nastaviti s projektom. Mislim da bi se teško našla osoba koja bi poput nas kupila taj blok za 33 milijuna eura i napravila dom zdravlja. Ali, tko želi, može mi se slobodno javiti da me isplati i to napravi.
Centar grada sam odabrao jer je devastiran, uništen i želio sam da se taj dio grada obnovi. Gdje god se nešto gradi, uvijek netko ima nešto protiv! Što se tiče šesto stanova u Hoto vilama, prodano je 550 stanova. Ostali stanovi imaju 70 kvadrata i samo spavaću sobu, zato ih je teško prodati. Dvije tisuće ljudi, koliko ondje sada živi, jako je zadovoljno, a to je vrlo daleko od geta.
* Molim vas odgovorite kratko i jasno s DA i NE. Je li u vlasnički list Kina Zagreb upisano vlasništvo vaše tvrtke? (Marko)
Upisano je ime Hoto Grupe. Svi naši papiri su čisti. Upravo zato što je sva dokumentacija transparentna i čista, mi smo pod povećalo javnosti, nas se neprestano prati dok za to vrijeme ostali rade što žele. * Cvjetni prolaz kao obnova bloka do sada je vaš najveći i najzahtjevniji zadatak, ali nije i jedini. Iza vas je već nekoliko uspješnih obnova zgrada donjogradskih blokova u Zagrebu. Što Vas potiče da u krajnje nesređenom i pravno nesigurnom okolišu fizičkom i društvenom poduzimate pionirske zahvate kao što su obnova donjogradskih blokova i njegove povijesno zaštićene jezgre? (Branko Kincl)
Vjerujem da je većina nezadovoljstva i kritika rezultat poznatog hrvatskog jala. U Hrvatskoj ima puno većih tvrtki, a Hoto grupa s četrdesetak zaposlenih dobiva važne projekte. Žao mi je zbog toga jer podržavam sve svoje kolege, nikad nisam ljubomoran ni na koga. Meni financijski interes kod Cvjetnog prolaza nije primaran jer moja egzistencija je osigurana puno prije toga. Volim se boriti. Osim toga, devedesetih godina uz pomoć liječnika prebolio sam rak kostiju. Stoga poručujem svima koji me napadaju, a to su oni koji nisu upoznati s projektom, da se s njima lakše boriti nego s kemoterapijom! Teško se boriti s vjetrenjačama, ali ako se vjetar zaustavi, i vjetrenjača će stati.
* U vrijeme recesije i gospodarske krize koji bi gospodarski i fiskalni učinak realizacija vašeg projekta imala za Zagreb i Hrvatsku?
Za ovu investiciju od sto milijuna eura državi smo dali preko 22 milijuna eura poreza. Zaposlit ćemo samo hrvatske tvrtke. Otvorit će se petsto novih radnih mjesta koja će u vrijeme krize ljudima biti zlata vrijedna. Od konobara, kuhara, čistača, portira i ostalih. Naravno da se kao ozbiljan poduzetnik bojim krize. Kamate su nam porasle. Upravo zbog recesije nema govora o velikoj zaradi. Nadam se da kupci stanova u Cvjetnom prolazu nisu ovisni o kapitalu stranih banaka. No, ovaj je projekt zadnji u Donjem gradu na kojem će se odraziti recesija.
* Biste li bili spremni uložiti novac u uređenje novih predjela Beograda? Vjerujem da bi vas ondje s oduševljenjem prihvatili i omogućili urediti centar te da vam arhitekti, povjesničari umjetnosti i urbanisti ne bi pravili probleme kakve vam prave u Hrvatskoj. (Jelena Petrović)
Ha, ha. Da sam mlađi, rado bih prihvatio ponudu, zašto ne?! No, u mojim godinama teško. Vaše mi je pitanje jako drago.
Biografija Tome Horvatinčića
Tomo Horvatinić rođen je 1948. godine u Rakovu potoku, blizu Jastrebarskog, no ubrzo se preselio u Pleternicu kraj Požege. Završio je višu školu za prometnike. Radio je na autobusnom kolodvoru u Požegi, a kasnije u SUP-u kao šef odjela za izdavanje vozačkih i prometnih vozila. U Njemačku je otišao 1972, a vratio se 1975. sa 280 tisuća maraka ušteđevine. Otvorio je restoran Babilon u Svetoj nedjelji kojeg 89. godine pretvara u istoimeni hotel. Nakon šest godina ulazi u posao s nekretninama. Izgradio je Castellum Centar koji je prodao za 12 i pol milijuna eura, Hoto toranj za 73 i pol milijuna eura. Gradilište u Hoto vilama za 17 milijuna eura. To mu je bila podloga za dobivanje kredita za Cvjetni prolaz.
