Tema je ovotjedne rubrike koja nastaje u suradnji s Facebook-grupom “Zagreb kakav je bio nekada” Dom likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma. Kao i mnoge lokacije u Zagrebu, i on je ime, namjenu i izgled mijenjao kako su se mijenjali režimi.
Član grupe Siniša Brajević dao je vrlo podrobne informacije o tome kako se transformirao jedan od gradskih simbola.
Sporazum “Strossmayera”
Dakle, 1933. Hrvatsko društvo umjetnika “Strossmayer” ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju u Zagrebu da se umjesto u obliku statue podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra. Kako je za spomenik bio predviđen Ivan Meštrović, njemu je povjerena izrada idejne skice Doma.
Detaljne arhitektonske planove izradili su arhitekti Harold Bilinić i Lavoslav Horvat. U kolovozu 1934. počela je gradnja, koju je vodio Meštrović uz suradnju slikara Joze Kljakovića te grupe arhitekata. Radovi su završeni 1938., čime je Zagreb dobio Dom likovnih umjetnika.
Svoju svrhu mijenja u srpnju 1941., kada poglavnik NDH Ante Pavelić donosi odluku da se pretvori u džamiju. Društvo “Strossmayer“ iseljeno je 20. kolovoza. Grade se tri minareta i prilazni prostor sa stubama i klupama te okrugla fontana s vodoskokom prema projektu arhitekta Stjepana Planića, a unutrašnjost se prilagođuje prema projektu arhitekta Zvonimira Požgaja.
Zanimljivo, džamija je stavljena u funkciju 18. srpnja 1944. i trajala je do oslobođenja, dakle manje od devet mjeseci. Nova će vlast, logično, ponovno promijeniti namjenu objekta, 1949. ruše se minareti, a u Dom se useljava Muzej narodnog oslobođenja. U adaptaciji 1951. dokida se izvorna dnevna rasvjeta prekrivanjem kupole.
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Sačuvan mihrab
Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) Ante Rašić pokrenuo 1990. inicijativu da se Dom vrati umjetnicima. Nakon izložbe “Dokumenti – argumenti” 1993. i niza akcija zagrebačko Poglavarstvo 13. listopada donosi takvu odluku. Ugovor s Gradom potpisan je 18. studenog, nakon čega se HDLU doselio u Dom likovnih umjetnika.
Objekt je obnovljen i 2001., kada se nastojao vratiti u originalno stanje, prije adaptacije 1951. i pregradnje u džamiju 1941. Uklonjena je zidna slika Ede Murtića iz razdoblja Muzeja revolucije naroda Hrvatske te je otkriven mihrab iz doba džamije koji je sačuvan tako da je izvađen iz zida i premješten iz Doma.
Kratko trajala, a i dalje se zove u žargonu Džamija.Pa vi vidite!