Takvom objektu nije mjesto u našem zelenom Maksimiru, želim čist zrak, jedan je od niza komentara ispod peticije pokrenute protiv gradnje spalionice medicinskog infektivnog otpada na sjeveroistočnoj strani kompleksa KBC Rebra. Dosad ju je potpisalo više od 1000 stanovnika četvrti Maksimir jer smatraju kako joj nije mjesto u gusto naseljenom gradskom području na 50 metara od obiteljskih kuća i zgrada te stotinjak metara od vrtića i škole. "Razumijemo da KBC Zagreb ima određene troškove radi odvoza otpada, ali smatramo da je prioritet zaštita zdravlja građana od štetnih emisija. Maksimir nije zaslužio da se na ovakav način narušava kvaliteta života i zraka koji udišemo", stoji u obrazloženju, a u međuvremenu je pokrenuta i WhatsApp grupa u kojoj stanovnici žustro raspravljaju o mogućim posljedicama izgradnje spalionice.
Grijat će kompleks Rebra
Krajem prosinca započela je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš spalionice medicinskog otpada u KBC-u Rebro koja je dostupna na mrežnim stranicama Ministarstava gospodarstva, a javno izlaganje o njoj održat će se 24. siječnja u 12 sati u prostorijama Ministarstva. Prema informacijama dostupnima u studiji, spalionica otpada radit će 24 sata dnevno u tri smjene, kapacitet obrade joj je 200 kilograma na sat ili 4,8 tona na dan, odnosno 1200 tona godišnje, dok toplinska snaga uređaja za loženje iznosi 1000 kilovata. U studiji se zbrinjavanje otpada u spalionici KBC-a Rebro navodi kao jedan od strateških projekata reforme zdravstvenog sustava Hrvatske. Medicinski otpad ondje bi se termički obrađivao postupkom D10, a dobivena toplinska energija koristila za potrebe bolničkog kompleksa Rebro čime bi se, stoji u studiji, smanjila i potreba za toplom vodom iz javne toplovodne mreže.
"Obradom otpada mjestu nastanka spriječit će se rizici i mogućnost širenja infekcija i zaraze uslijed neplaniranih iznenadnih događaja kako u samom KBC-u Zagreb tako i pri transportu te manipulaciji otpadom", ističe se u uvodnom tekstu.
Uz medicinski otpad KBC-a Rebro, u spalionici će obrađivati i otpad iz Kliničkog zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u Božidarevićevoj, Stomatološke klinike u Gundulićevoj, Jordanovca, Petrove i Šalate. Odluka o izgradnji spalionice donesena je kako bi se promijenila dosadašnja praksa zbrinjavanja medicinskog otpada u Hrvatskoj koji se predaje ovlaštenoj tvrtki te izvozi u slična postrojenja u inozemstvu. To istovremeno predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš te stvara velike troškove, a nije ni u skladu s odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, ističe se u studiji.
Vijest o spalionici ovaj je tjedan komentirao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. – Čuo sam za taj projekt, investitor je KBC Rebro, a to je državna bolnica pa bi oni trebali informirati javnost – rekao je.
Iz zagrebačkog KBC-a pak jučer su se oglasili priopćenjem u kojem tvrde kako je projekt "u potpunosti siguran, inovativan i održiv te će predstavljati pozitivan primjer uspješno provedene zelene tranzicije i kružnog gospodarstva u zdravstvenom sustavu". Izgradnja spalionice sufinancira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i projektom će se, poručuju iz Rebra, uštedjeti više od 700.000 eura godišnje, dok će pretvaranjem otpada u energiju biti osigurano dodatnih minimalno 260 000 eura, a budu li cijene energenata nastavile rasti, još i više. Gradnja spalionice u skladu je i s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dodali su.
"Prema prijedlozima WHO-a medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, u cilju sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom prijevoza. Studija o utjecaju zahvata na okoliš pokazala je da postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb ni na okoliš, a filtriranjem čestica i spaljivanjem na visokim temperaturama, emisije CO2, sumporovog dioksida, vodikovog klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada znatno su manje od graničnih vrijednosti", ističe se u priopćenju KBC-a, a doznali smo i kako mnogi bolnički kompleksi u EU imaju slična postrojenja.
Kap koja je prelila čašu
Usprkos tome, stanovnike Maksimira brine to što će u neposrednoj blizini njihovih kuća spaljivanje čekati i opasan medicinski otpad. Zbog toga je tamošnje Vijeće gradske četvrti pozvalo sve stanovnike da se uključe u javnu raspravu.
– Razumijem zabrinutost sugrađana i spremni smo organizirati dodatno javno savjetovanje koje bi se održalo na području naše četvrti koje bi omogućilo građanima da se obrate onima koji trebaju imati odgovore na njihova pitanja – ističe njegov predsjednik Svibor Jančić. Dodaje da stanovnici Maksimira i bez spalionice imaju probleme zbog postojećih infrastrukturnih kapaciteta bolnice Rebro te im je smanjena kvaliteta života. Gradnja spalionice na neki je način kap koja je prelila čašu, upozorava Jančić.
VIDEO Ništa od zime: Osjetnije će zatopliti, stiže i izraženija kiša
I u blizini krematorija je mnogo kuća. Ne znam da se ikad netko bunio...