Nakon što zaradi prosječnu plaću od 6656 kuna, svaki će Zagrepčanin izdvojiti 1595 kuna za režije. Da bi pokrio te osnovne troškove, zbog čijeg su neplaćanja danas mnogi i blokirani, mora raditi 38 radnih sati.
Velika je to razlika u odnosu na jedan Helsinki, u kojem režije plaćaju 578 kuna, a zarađuju 17.560 kuna mjesečno, dok za plaćanje svih komunalija građani finske metropole moraju raditi tek 5 sati.
Zagreb je i jedan od gradova u Europskoj uniji koji ima najvišu cijenu režija, a jeftiniji je čak i London, čiji će stanovnici platiti 1504 kune.
No, njima je zato prosječna plaća 21.814 kuna. Ljubljana je jedini grad u Europi koji ima veće režije od Zagreba, 1629 kuna. Podaci su to s internetske stranice Numbeo.com, koja sadrži najveći broj podataka za svjetske gradove, a uspoređuju trošak stanovanja, stopu kriminaliteta, stanje zdravstva, zagađenja...
– Imamo velike mjesečne obveze, a ispodprosječna primanja za Europu. Kad uzmemo broj blokiranih i nezaposlenih, ljudi su svaki mjesec na mukama, a samo na različite naknade godišnje damo i oko 6 tisuća kuna – kazao je Ilija Rkman, predsjednik Društva potrošač.
Na visoke troškove stanovanja upozoravaju godinama sindikati temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku, koji tvrde da u Zagrebu nije puno bolji život nego drugdje.
Grafika: Kristina Franić
– Zagrepčani nisu u povlaštenom odnosu jer ni Zagreb ne odskače od prosjeka. Plaća je u glavnom gradu u prosjeku viša za tisuću kuna, no postoje i visoki troškovi kojih nema drugdje, primjerice trošak javnoga prijevoza – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, te dodao da bi zasigurno trebalo raditi manje da bi se platile režije.
Dok u EU na trošak hrane i bezalkoholnih pića otpada između 11 i 13 posto, kaže Sever, a u razvijenim zemljama je i ispod 10 posto, u Hrvatskoj na trošak hrane otpada 28,88 posto, dok na stanovanje i potrošnju energije dajemo 18 posto svih troškova. Za najam jednosobnog stana u centru izdvojit ćemo 2401 kn, dok će nas četvorni metar, ako stan kupujemo, stajati 15 tisuća kuna.
– U inozemstvu ljudi nemaju svoje nekretnine, već samo plaćaju najam stana i režije, a ovdje velik broj ljudi posjeduje nekretninu pa imaju i kredite – kaže Marija Šarušić, arhitektica koja je sastavila i savjete o kupnji stana.
Ova usporedba bi imala smisla samo ako bi se u ukupne troškove ubrojala još i stanarina, koja se također može očitati na istom linku. Ali to je već viša matematika :-)