Umjesto debelih jakni, jučer su se na špici nosile suknje, haljine, kožne jakne, prsluci, pa čak i kratki rukavi. Početak je siječnja, a slike iz centra Zagreba izgledaju kao usred proljeća. Terase kafića su pune, pije se kava sa sunčanim naočalama na licu, a mnogi su odlučili naručiti i – sladoled.
Nije to zdravo
– Nije još bilo zime da smo imali ovakvu potražnju. Umjesto da ljudi griju ruke na kestenju, oni dolaze kod nas i kupuju sladoled. Ludo vrijeme, ali nama odgovara – zadovoljan je bio slastičar, a ruke su trljali i ostali ugostitelji na špici. Inače moraju, kažu, grijati terase plinskim grijalicama, a kada su temperature u minusu, ni to ne pomaže. Ljudi tada jednostavno više vole uživati kod kuće. No, čim se pojavi sunce i bude više od 10 stupnjeva, špica je opet puna.
– Meni je ovo super, zimu baš i ne volim, tako da bi bilo idealno da ovakvo vrijeme ostane sve do proljeća – rekao je Martin Nendreca, Zagrepčanin kojega smo zatekli u centru, a njegovo mišljene dijele i mnogi drugi. Prednosti su, kažu, brojne, od manjih računa za grijanja do boljeg funkcioniranja prometa.
– Ma nema bolje zime od one kada me preskoči lopatanje – u šali je napomenuo student Marko Grgić, dok je njegova djevojka Jelena Marić istaknula kako su “proljetne” odjevne kombinacije puno bolje od zimskih. Kapa, kazala je, uvijek kvari frizuru, a i visoke temperature odlične su za “pokazivanje nogu”.
No, dio Zagrepčana ipak ne gleda blagonaklono na proljeće u siječnju, a glavni zastupnici mišljenja da nam što prije treba snijeg jesu najmlađi.
– Bio sam s mamom i tatom na Sljemenu na sanjkanju, ali sada više ni ondje nema dovoljno snijega. Puno mi se više svidjelo kada smo imali bijelu zimu. Ovo su bezveze praznici – rekao je desetogodišnji Fran Jelić, koji je centrom prošetao s obitelji. Da bi joj puno bolje odgovaralo hladnije vrijeme, zaključila je i umirovljenica Ivanka Gorup, no iz sasvim drugog razloga. Ona je istaknula kako “ljudima u godinama” ova južina smeta za zdravlje, pa su tako puno umorniji i teže dišu. Jugo pogoduje i množenju bakterija, koje potom utječu na pojavu raznih bolesti. Zbog toga su zagrebačke ordinacije opće prakse pune, a proteklih je dana tako bilo i u čekaonici Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
– Vikendom ne rade domovi zdravlja, pa smo ove subote i nedjelje imali veliku gužvu, no velik broj pacijenata koji smo pregledali došao je zbog gripe koja trenutačno hara. Kad je epidemija na vrhuncu, znamo pregledati i po tristo ljudi dnevno – kazao je doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, zamjenik ravnateljice.
Oni koji dosad nisu dovoljno ojačali imunitet, bakterijske infekcije grla mogu ublažiti kombinacijom meda i limuna te toplim napicima i mirovanjem, a stručnjaci ne preporučuju da se neposredno nakon pojave prvih simptoma odlazi k liječniku zbog ustajalog zraka u ordinaciji koji pogoduje širenju bolesti.
Pomoći će lisice
Da visoke temperature nisu normalne, najbolje pokazuje sama priroda. Ovih se dana na društvenim mrežama dijele fotografije propupalog drveća, mnogi su svjedočili visibabama u siječnju, ali i jaglacima, poznatim vjesnicima proljeća. Proljeće u siječnju odgovara i glodavcima, od kojih prijeti najezda, s obzirom na to da su meteorolozi najavili nastavak iznadprosječno tople zime.
– Miševi, štakori i ostali glodavci inače se puno razmnožavaju, a ovako možemo očekivati barem još jedno leglo više. Upravo zato apeliramo da se lisice ne truju jer su one njihovi najveći prirodni neprijatelji. Čak osamdeset posto onoga što lisica pojede dnevno su glodavci – kazala je Ingeborg Bata, veterinarka Zoološkog vrta. Zbog porasta broja glodavaca, dodaje, moguća je i epidemija mišje groznice i ostalih zaraznih bolesti koje se prenose na ljude. Problem su i insekti, komarcima je ovo idealno vrijeme za preživjeti zimu, a po cijelom su se Zagrebu aktivirali i krpelji te buhe.
– Njih ima gotovo na svim livadama i šikarama, gdje inače obitavaju – istaknula je I. Bata.
Ipak, jučerašnjih plus 13, a ni 17 stupnjeva za vikend nisu rekordi otkako se na postaji Grič mjeri temperatura u Zagrebu, odnosno od 1861. godine. Čak 19 stupnjeva izmjereno je 7. siječnja 2001. Najhladnije je, pak, bilo 24. siječnja 1942., s minus 22,2 stupnja. Srednja temperatura zraka u siječnju obično iznosi pola stupnja iznad ništice, a trenutačne temperature istovjetne su prosječnim svibanjskim.
– Na toplije zime morat ćemo se naviknuti jer od dvijetisućitih bilježimo više takvih nego onih hladnijih – zaključila je meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar.
Prošle godine je bilo -15°C i kukali ste. Sad je toliko u plusu i ponovno kukate. Pa tko bi Vama ugodio