posljednja želja

Maksimiru je pisao stihove, a ZOO-u donirao 100.000 eura

storyeditor/2022-07-01/PXL_240622_94265313.jpg
Foto: Tomislav Miletić/PIXELL
1/4
05.07.2022.
u 15:03

U znak zahvale donatoru Vinku Buju, u Zoološkom su mu vrtu postavili spomen-ploču, a autor je i potencijalne himne otoka Hvara

"Moj prelijepi Maksimir, nama željni poklanjaš mir, oporavak svima nudiš i u svakog nadu budiš" stihovi su književnika Vinka Buja koje je posvetio svom najdražem mjestu u metropoli, slavnom perivoju. Podrijetlom je s juga, a kada se 1986. sa suprugom Marijom Buj Hartli doselio nadomak Maksimirskom parku, postao je veliki zaljubljenik u tu zelenu oazu. Cijeloga je života jako volio i životinje, kojima je pomagao i spašavao ih, a zbog toga je i zagrebačkom Zoološkom vrtu donirao 100.000 eura.

Za uređenje nastambi

Vinko Buj rođen je 1938. u Jelsi na Hvaru, a u Zagreb je došao kada se upisao u I. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je psihologiju i filozofiju 1964., a potom na radu u Njemačkoj specijalizirao medicinsku psihologiju te 1977. doktorirao psihološke znanosti na Sveučilištu u Hamburgu. Suprugu Mariju, porijeklom iz Sombora, upoznao je 1968. u Makarskoj, dvije godine kasnije su se vjenčali, a 16 godina poslije doselili u Zagreb. Niz je godina kao izvanredni profesor predavao medicinsku psihologiju na Visokoj pedagoškoj školi, a bavio se i psihoterapijom.

U lipnju prošle godine iznenadila ga je vijest da je teško bolestan te je supruzi izrazio svoju posljednju želju, onu o donaciji Zoološkom vrtu. Iako ga, kaže Marija Buj Hartli, nisu često posjećivali, za čim danas žali, zajedničkim dogovorom odlučili su da će ZOO-u darovati iznos od 100.000 eura. U njegovo ga je ime donirala supruga, i to u povodu 97. rođendana Zoološkoga vrta, u kojemu su pak odlučili da će novcem urediti nastambe divlje mačke i sivih vukova te ostatak iskoristiti za liječenje i oporavak divljih životinja u oporavilištu. U znak zahvale ZOO je postavio spomen-ploču Vinku Buju, za čiji je izgled zaslužna upravo njegova supruga, a smjestili su je odmah do novouređene nastambe medvjedice Ete. Donatorova je želja bila da se spomen-ploča postavi na zgradu uprave Zoološkog vrta, ali kako taj njegov dio nije previše posjećen, ravnatelj Damir Skok predložio je Mariji Buj Hartli prikladnije mjesto koje će biti vidljivije posjetiteljima.

– Željela sam da ploča bude na komadu hridine i da se na nju postavi Vinkova slika kako bi bila ljepša. To smo zajednički uspjeli realizirati ravnatelj Damir Skok i ja, a sad kad je ploča ovdje, češće ću dolaziti u Zoološki vrt da bar na neki način mogu posjećivati supruga – kaže Marija Buj Hartli.

ZOO, spomenimo, ima program pokroviteljstva u sklopu kojega svatko može donirati, no ovo je dosad najveća pojedinačna donacija.

Vinko Buj autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, a bio je i književnik te član Društva hrvatskih književnika i Literarnog kluba Hrvatskog liječničkog zbora. Napisao je 12 knjiga, među kojima su "Kameni biskup" i "Grob pored mora", čije je korice oslikala njegova supruga, po zanimanju medicinska sestra koja se u slobodno vrijeme bavi slikarstvom. Inspiraciju za svoja djela, govori nam Marija Buj Hartli, tražio je u moru, svom rodnom gradu, životinjama te miru i prirodnim ljepotama Maksimirskog perivoja, u kojemu su svakodnevno uživali šetajući psa. A osim što je, prema želji supruga, oslikavala njegova djela, nerijetko ih je i čitala na promocijama. Književni je opus počeo stvarati 1991., najviše je napisao novela, humoreski i aforizama, no dodao je u njega i dva romana, "Crni vali" i "Tajna formula zlata".

Himna za otok Hvar

Autor je i potencijalne himne otoka Hvara, koju je napisao 2010., a stihove je uglazbio skladatelj Branko Ovčarić. Na promociji njegove posljednje knjige "Svjetionik na kraju svijeta" 2018. godine himnu je premijerno otpjevao Andro Bojanić, član Zbora Hrvatske radiotelevizije. Nakon smrti supruga Marija Buj Hartli pismom se obratila općinskim načelnicima Jelse i Sućuraja Nikši Peronji i Ivanu Slaviću te gradonačelnicima Staroga Grada i Hvara Antoniju Škarpi i Rikardu Novaku, kojima je izložila njegovu najveću želju.

– Većina hrvatskih otoka ima himne i još je za života Vinku najveća želja bila da ta koju je namijenio svom rodnom otoku stvarno jednoga dana postane njegova službena himna – objašnjava Marija Buj Hartli.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije