Iako Zagrepčani još većinom prakticiraju papirnate račune koje nakon uplate čuvaju kao dokaz da su trošak zaista i podmirili, njih 34.729 odreklo se tiskanih uplatnica pa ih svaki mjesec, umjesto u poštanski sandučić u kući ili zgradi, dobivaju u e-pretinac. Riječ je o jedinstvenom računu za usluge Zagrebačkog holdinga, odnosno za vodu, odvoz smeća, komunalnu naknadu i pričuvu, koje primaju putem državne usluge e-građani, a nakon primitka plaćaju internet bankarstvom.
Najamnina za gradski stan
Zanimljivo je da je broj korisnika koji ne žele tiskane račune u posljednje dvije godine povećan s četiri tisuće na sadašnjih gotovo 35.000 od ukupno 380.000 korisnika. No, osim samog zaprimanja digitalnog umjesto papirnatog računa, Zagrepčanima se nude i razne internetske aplikacije s pomoću kojih mogu svakog mjeseca dojavljivati stanje brojila, pratiti potrošnju i uplate te tako izbjeći akontacijske rate i plaćati samo stvarnu potrošnju. Ujedno mogu pratiti eventualne dugove kako ih jednoga dana ne bi iznenadila ovrha.
Takve aplikacije nude Vodovod, Plinara i HEP, a Holding ima i posebnu aplikaciju komunalno@web, gdje korisnici mogu provjeriti uplate i dugove za odvoz smeća, komunalnu naknadu, pričuvu ako ju plaćaju preko GSKG-a, ali i najamninu ako su u zakupu gradskog stana.
– Već dvije godine svakoga mjeseca dojavljujem stanje plinskog i električnog brojila pa mi šalju račune prema stvarnoj potrošnji. Prijava na aplikacije nije teška i jedino je važno voditi računa krajem mjeseca kada treba dojaviti stanje – kaže Zagrepčanka koju smo sreli u Holdingovu centru za korisnike. Na kompletan prelazak na e-račune još se nije odlučila jer ne koristi internetsko bankarstvo, no uslugu svakako podržava.
Podsjetnici za termine
Prema podacima iz Vodovoda, njihovu uslugu Moj ViO koristi 27 tisuća građana koji na taj način i dojavljuju stanje vodomjera te pregledavaju račune i uplate. Veći postotak korisnika koji se koriste internetskim uslugama ima Gradska plinara.
Njihovu uslugu Moj račun od 304 tisuće korisnika upotrebljava njih 46.800. Od tog broja, 42.000 korisnika i dalje prima svakog mjeseca tiskane račune, no za 4800 njih šalju se i na mail.
– Početkom ove godine puštena je u produkciju i personalizirana dojava stanja plinomjera korisnika web i mobilne aplikacije Moj račun uz mogućnost odabira zaprimanja potvrde o dojavljenom stanju i podsjetnicima o terminima dostave sljedećih očitanja plina – kažu u Plinari.
Dodaju da im je cilj omogućiti kupcima plina da dobivaju što točnije račune i plaćaju prema stvarnoj potrošnji pa tako planiraju opsežniji projekt po kojemu bi se s kupcima akontacijskog sustava sklapao ugovor o samoočitanju plinomjera. Na osnovi njega, korisnik bi dobivao mjesečne račune za potrošeni plin i to poštom ili elektronički.
– Zakonom je regulirano da distributer godišnje mora očitati plinomjer samo dvaput, a da se za ostala razdoblja obavlja procjena potrošnje plina i temeljem te procjene izdaju akontacijske rate, što nam je cilj svesti na minimum – ističu u Plinari.
Al se npr. Brunata, lijepo bogati za daljinsko očitavanje razdjeljnika,a razdjeljnici uvedeni da što manje račune za grijanje plaćamo! A samo im naše kućanstvo godišnje da 209 za famozno očitanje,daljinsko naravno! Sramota.