Zagrebački srednjoškolci nezadovoljni su zbog prevelike satnice, nastave subotom, nepristupačnost profesora ne motivira ih na rad, a školskom sustavu predbacuju loše programe koji se svode na štrebanje nepotrebnog gradiva. Prijateljstva koja se stječu u školi kao i radne navike te stjecanje znanja i vještina učenici su istaknuli za pozitivne vrijednosti školskog sustava. Rezultati su to Večernjakova istraživanja o negativnim i pozitivnim karakteristikama školskog programa i sustava.
- U mojoj školi volim to što nas uče misliti pa ne trebamo bubati nepotrebne činjenice, što nije slučaj u drugim školama. Profesori se trude predavati nam što manje gradiva, a posebno me veseli što ne moramo pisati lektire. S profesoricom hrvatskog jezika razgovaramo o knjizi koju smo pročitali, što je puno zanimljivije i korisnije - kaže učenica Klasične gimnazije Maja.
Učenicima Škole primijenjene umjetnosti smeta preduga nastava koja traje i do 12 sati, a profesori općih predmeta previše zahtijevaju od budućih umjetnika. Voljeli bi da ima više mjesta u školi, kaže Filip iz Škole za primijenjenu umjetnost, koja je premala s obzirom na broj đaka, a već godinama traje borba za veću dvoranu.
Kritike učenika privatnih škola odnose se na dužinu nastave, a đaci Prva privatne gimnazije kažu da im je mrsko puko štrebanje nepotrebnih činjenica što im neće trebati u budućnosti.
- Na kraju svakog polugodišta pod takvim sam pritiskom da mislim da ću poludjeti. Roditelji viču na mene zbog ocjena, a profesori očekuju da sam svaki sat spremna odgovarati njihov predmet - tužno kaže sedamnaestogodišnja učenica Prve privatne gimnazije.
Prevelik broj učenika u razredu i nedostatak individulanog rada s učenicima najviše smeta roditelje zagrebačkih srednjoškolaca. Djeca ne mogu pojesti topli obrok za vrijeme odmora, a zbog nedostatka opreme djeca su osuđena na suhoparnu nastavu. Svaki profesor misli da je njegov predmet najvažniji pa su djeca izluđena zbog preopširnoga gradiva i broja predmeta koje moraju odgovarati, rekla je majka zagrebačkog srednjoškolca Antonija Gragić.
Dodala je da bi profesori trebali bolje surađivati s roditeljima, a veći broj izvannastavnih aktivnosti riješio bi mnoge probleme u vezi s nasiljem učenika koji sve više opterećuju profesore i ravnatelje srednjih škola.
R. Vukadin
