Otkako je 1999. odlučila umjesto kao pravnica život provesti kao dizajnerica, Vesna Milković aplicira to staro hrvatsko pismo na odjeću. Glagoljica je i danas, više od 20 godina kasnije, najpopularniji motiv u butiku Etno Mara koji vodi s kćeri Marijom, a posebice je tražena na krsnim košuljicama i haljinicama. Stoga je Dan hrvatske glagoljice, koji se slavi 22. veljače kao spomen na tiskanje “Misala po zakonu Rimskoga dvora” 1483., u njihovu dućanu u Ilici posebno svečan. Vade se u izlog haljine, kaputi, sakoi, košulje, torbice... s glagoljicom koji su onamo privukli i strane turiste, ali i brojne osobe iz javnog života koje su tim pismom htjele promovirati hrvatsku kulturu.
Izučava se i u Japanu
Muške košulje s tekstovima hrvatskih pisaca i pjesnika na glagoljici nosili su i 2Cellos na turneji po svijetu, a voljela je njihov dizajn i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je strane državnike, primjerice, dočekivala u crnom sakou s natpisom “Budi svoj”, koji se pripisuje Augustu Šenoi, ili pak kaputu kojem na rukavima stoji “Hrabri ljudi”, stihovi Arsena Dedića. Ponosna je na to, kaže Vesna Milković, a voljela bi, dodaje, da koji put odjenu i predsjednika Zorana Milanovića za neki posjet inozemstvu.
– Barem da stavi diskretnu leptir mašnu s glagoljicom – govori dizajnerica iz obitelji u kojoj se stalno nešto šivalo, plelo i vezlo. Baka joj je prenijela znanje svih tehnika veza, prvu je bluzu sašila još u šestom razredu osnovne škole, a u gimnaziji je već izrađivala kapute. Popularnost glagoljice objašnjava time da je to pismo najprepoznatljiviji hrvatski ornament, ali ima, dodaje, i dozu tajanstvenosti.
– Onaj tko je nosi zna koja je poruka ispisana, a drugi moraju pitati što znači pa to pobuđuje interakciju – kaže Vesna Milković i dodaje da se oko svega što apliciraju konzultiraju sa stručnjacima, a najčešće upravo oko glagoljice. Izučava se, ističe, čak i u Japanu, budući da je njihov kupac i veliki ljubitelj brenda Motoki Nomachi, profesor koji radi na slavensko-euroazijskom istraživačkom centru na sveučilištu u Hokkaidu, a zbog glagoljice je naučio i hrvatski jezik. Stoji jedna torba s glagoljicom i u ruskoj Akademiji znanosti, a nosile su se revije s tim pismom i u Americi, Bruxellesu, Rimu...
Linija po sedam misala
Posvetili su joj i posebnu modnu liniju “Sedam hrvatskih glagoljskih misala”, na kojoj su surađivale s akademkinjom Anicom Nazor, a njome su odgovorile i na pandemiju. Osmislile su, naime, maske na koje su aplicirale glagoljicu, ali i trenirke, koje su svima koji rade od kuće postale nova “uniforma” za posao. No posljednjih godinu dana, kažu majka i kći Milković, jedno je od najtežih razdoblja otkako rade. Vladine mjere pomažu, kažu, no njima “pokriju” plaću radnika, a mora se podmiriti i sve ostalo.
– Nikoga nismo otpuštali i sad se borimo posljednjom ušteđevinom da ih spasimo. No dolaskom lijepog vremena ipak su se Zagrepčani počeli “muvati” po gradu pa vidimo tračak nade za bolje sutra. Samo da više ne trese – zaključuju.
