Sedamdesete kao desetljeće terorizma, osamdesete – olovne godine osmog desetljeća, a devedesete su obilježile postanak Hrvatske i nestanak Jugoslavije. A kroz sve to ispresijecane su razne teme, od umjetničkih, filmskih i glazbenih stilova do nekih trendova poput pojava videorekordera i prvih videoteka u našim krajevima. A tu su i dani Univerzijade, Domovinskog rata, prvog saziva hrvatskog Sabora kao i velikih svjetskih događaja poput epidemije AIDS-a, rata na Falklandskim otocima, pad komunizma diljem svijeta... Sve to može se pronaći u knjizi akademskog slikara i publicista Antuna Mateša "Od sedamdesetih do kraja milenija u Zagrebu i svijetu" koja je izašla u nakladi Večernjeg lista, a večeras je i službeno predstavljena u prostorima Hrvatskog slova u Ulici Hrvatske bratske zajednice. Pedesetak prijatelja, kolega i poznanika autora koji je već rasprodao knjigu prethodnicu "Šezdesete u Zagrebu" danas su mogle izravno od Mateša saznati po čemu je ova knjiga toliko posebna.
- Nikoga se ne bojim i govorim što želim. Tako sam i pisao ovu knjigu – opisuje Mateš knjigu koju je pisao u obliku svojih sjećanja kroz desetljeća koja je proživio – od Hrvatskog proljeća do pada komunizma sve do smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Knjigu, pojašnjava, prati i 1550 fotografija, a zanimljivo je i to što knjiga se prisjeća i svih onih koji su u tim desetljećima i napustili ovaj svijet.
- Nakon šezdesetih, a sad sedamdesetih do kraja milenija, bit će i treći dio knjige u kojima se prisjećam sljedećih 20 godina novog milenija – najavljuje autor.
O knjizi, kao i o autoru i prijatelju govorio je i Večernjakov kolumnist i novinar Milan Ivkošić, koji je napisao i uvodni dio o samoj knjizi.
- U Hrvatskoj kulturi nema stvaratelja kao Mateša i vrhunski je u onom što radi. Knjiga se može čitati i napreskokce, bilo gdje da je otvoriš ima obilje događaja i ličnosti. Mateš je s nekoliko slika postao Matoš – hvali ga Ivkošić, a o knjizi je nekoliko riječi rekao i "domaćin" promocije Stjepan Šešelj, književnik i urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.
- Ovo je četvrta knjiga ovog našeg slikara. Morali biste je imati u kući kako biste se prisjećali onog što smo mukom prošli – kazao je Šešelj.
Znači i šešelju se sviđa