Ona ja više jutarnji tip, a on večernji. Postoji tu i pozamašna razlika u godinama, no to im nije nikakva prepreka. Mravojedica Ariela posljednje vrijeme uživa u bračnoj idili sa sedam godina mlađim mužjakom, a oboje su stanari zagrebačkog Zoološkog vrta. Za Arielu ovo je, kažu u ZOO-u druga ljubav, jer je nakon sretne petogodišnje veze s mravojedom Oliverom ostala sama. Partner joj je, nažalost, uginuo, a ostala je i bez sina koji je otišao živjeti u Pečuh.
Srećom, lanjske jeseni u ZOO je došao novi 'mladić'. – U život divovske mravojedice Ariel u Zoološkom vrtu Grada Zagreba ušao je mladi mužjak iz češkog Olomouca. Mravojed, star dvije i pol godine, u Zagreb je stigao prošle jeseni i od tada je živio u nastambi kraj Arieline. Došao je, dakle, zaista mlad i za spajanje sa sedam godina starijom mravojedicom trebao je sazreti.
Nakon što je Oliver uginuo 2022. godine, Ariel je ostala sama. Na dolazak mladog mravojeda iz Češke koji još nema ime, odmah je dobro reagirala. Njuškali su se preko mreže i postepeno navikavali na međusobnu prisutnost. S vremenom je među njima rasla i privlačnost", kazali su u ZOO-u.
Par sad već zajedno živi već tjedan dana, no još ne dijele postelju. – Možda je to iz navike, a možda im je tako zapravo udobnije – rekao je timaritelj Alan Kušić. Dijana Bareta, kuratorica za sisavce u zagrebačkom ZOO-u, napominje da se u životinjskom svijetu ništa ne treba požuritvati.
– Tek kad smo bili sigurni da je mužjak sazrio te da je spreman za život sa ženkom, spojili smo ih. Jedan od preduvjeta za to je bio taj da im se izjednači prehrana. Par sada već tjedan dana živi u zajedničkoj nastambi. Ariel i njezin novi partner odlično se slažu –kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Novopečeni par pod budnim je okom i timaritelja.
Divovski mravojedi najveća su vrsta mravojeda. U prirodi nastanjuju močvare, šume, travnjake i ruralna područja Središnje i Južne Amerike. Lubanja i njuška su im izdužene, a oči i uši male. Nemaju zube, a dugi jezik, prekriven kukicama, mogu isplaziti više od 60 centimetara. Fascinantan je podatak da mravojed može izvući i uvući jezik do 160 puta u minuti. U prirodi mravojedi se hrane mravima, termitima, ličinkama i voćem, a u zoološkim vrtovima poslužuju im se i meso, kašice brašnara, jaja i treset. U prirodi ih napadaju jaguari i pume. Po ugroženosti su osjetljiva vrsta.
VEZANI ČLANCI:
