Više od dvije stotine Zagrepčana dnevno zbog velikog zagađenja zraka ispušnim plinovima automobila i smoga traži pomoć pulmologa. Đorđićeva, Ilica i Medulićeva ulica najzagađenije su u Zagrebu, a zbog velike koncentracije kancerogenih čestica u zraku u porastu je obolijevanje građana od astme, naročito djece. Zastrašujući je podatak, upozoravaju u Hrvatskom društvu za zdravstvenu ekologiju, što olovo iz motornih vozila ometa mentalni razvoj djece, a uzrokuje i cijeli niz kroničnih plućnih bolesti poput bronhitisa i astme. Međunarodna agencija za istraživanje raka upozorava da je izgaranje benzina i dizela kancerogeno za ljude, a u Europi zbog ispušnih plinova godišnje umre čak 180 tisuća ljudi!
Povećano onečišćenje u centru grada stručnjaci objašnjavaju uskim ulicama i nedovoljnim provjetravanjem cesta. Zbog toga se u zraku, dulje nego u drugim dijelovima grada, zadržavaju olovo i čitav niz opasnih i kancerogenih tvari.
- Jako važan sastojak je i ugljični monoksid, koga ima jako mnogo u zraku. On blokira prijenos kisika u tijelu i užasno oštećuje stanice dišnih putova, koje na sebe počinju vezivati čestice peludi, prašine i svega ostalog što udahnemo. Zbog toga se kod pacijenata pojavljuju otežano disanje, kašalj i gušenje - objašnjava dr. Sanja Popović-Grle, specijalist pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. - Čestice dizelskog goriva vezuju se s raznim alergenima iz zraka. Tako i pelud uzrokuje jače alergije, a što više oštećuje respiratorni sustav - naglasila je dr. Popović-Grle i dodala kako se upravo uz taj problem vezuje i porast dječje astme.
Kao primjer navodi slučaj u Velikoj Britaniji, u kojoj je u nekoliko posljednjih godina broj djece oboljele od astme porastao za 50 posto, i to najviše dječaka.
Zbog sve većeg broja oboljelih od astme i bronhitisa, ali i sve brojnijih alergijskih reakcija kod građana, pulmologinja Alma Rožman, ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava, već nekoliko godina zagovara nošenje posebnih maski s filtrima koje ne propuštaju peludne i kancerogene čestice manje od 10 mikrona.
- U Hrvatskoj godišnje na zemlju pada nevjerojatnih 186 tisuća tona olova iz automobila - kaže prim. dr. Berislav Skupnjak, dopredsjednik Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju. - To se olovo nakuplja u plućima i uzrokuje razne dišne bolesti. Problem je u tome što su naši automobili u prosjeku stari 10 godina i emitiraju mnogo opasnih tvari. Novi automobili imaju ugrađene katalizatore pa emitiraju mnogo manje štetnih tvari.
Prim. dr. Berislav Skupnjak dodaje kako bi trebalo pratiti praksu nekih europskih zemalja i zabraniti, ili barem ograničiti, promet u centru grada.
Zorana Deljanin, Lejla Dervoz
