U bilo koje su drugo doba godine pod ključem. Ali ljeti, obično sredinom srpnja, svoja vrata otvaraju brojnim posjetiteljima. Gornjogradska dvorišta tada postaju glavne zvijezde manifestacije koja je osmišljena kako bi ih oživila i “ispripovijedala” njihove tajne i priče. A sve drugo prilagođeno je tome da ona zablistaju u punom sjaju, od uređenja ambijenta i gastroponude do lagane “žive” glazbe. Ove će godine, pak, Zagrepčani u dvorišta stare gradske jezgre moći zaviriti od sutra u 19 sati. Na popisu je sedam biranih lokacija, a manifestacija traje do 21. srpnja, svaki dan od 18 sati do ponoći.
Igrala se djeca i trčale kokice
– Otvorit ćemo i dva nova dvorišta, s prednje i stražnje strane Narodnog doma HAZU. Jedna lokacija gleda na Opatičku, a druga na Radićevu – govori Slavica Olujić Klapčić, direktorica Katapult promocije, tvrtke koja u suradnji s G. A. D. produkcijom organizira jedno od najprepoznatljivijih zagrebačkih ljetnih događanja.
Na mjestu sadašnje palače nalazio se nekoć samostan klarisa. Nakon ukinuća reda 1782. prostor je zapušten, a današnje je zdanje sagrađeno 1843. kao obiteljska kuća obitelji Drašković, zbog čega je stanovnici poznaju pod imenom palača Drašković. Već u doba gradnje bila je jedna od najljepših gornjogradskih palača. Obitelj Drašković nije se nikad potpuno skrasila u novoj kući pa ju je ubrzo pod povoljnim uvjetima prodala prvacima hrvatskoga narodnog preporoda. Oni su je prozvali Narodni dom, a središnji dio zdanja postala je Preporodna dvorana u kojoj su se održavali društveni plesovi, ali i veliki povijesni događaji.
– Primjerice, u njoj su 25. ožujka 1848. iznesena Zahtevanja naroda kojima se, među ostalim, traži nacionalna nezavisnost i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja – govore organizatori. Narodni je dom kasnije postao sjedište Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, potom se ondje smjestio vrhovni sud, a nakon Drugog svjetskog rata zgradu ponovno preuzima Akademija. Danas je u njoj Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.
No, posjetiteljima najatraktivnije lokacije, dodaju organizatori, svakako su privatno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19 i ono u sklopu palače Erdödy-Drašković nekoliko desetaka metara niže u istoj ulici. U prvom je odrastao violončelist Rudolf Matz, a to je poslije bila i kuća Hedvige Ban, velike ljubavi Vatroslava Lisinskog, koji je i sam jedno vrijeme živio u sobičku koji mu je iznajmio njezin otac. Drugo je dvorište sjedište Državnog arhiva u Zagrebu, a ondje je djetinjstvo provela i hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković.
– Na mjestu gdje danas u vrijeme Dvorišta posjetitelji uživaju piti koktele i slušati koncerte još sredinom 20. stoljeća sušio se veš, igrala su se djeca i trčale kokice – govore organizatori.
Tu je i privatno dvorište u Radićevoj 54 u koje će posjetitelji zaviriti treću godinu zaredom, ali i ono palače Balbi u Demetrovoj 11.
– Odlučili smo i ove godine pokazati kako izgleda prostor atrija nekadašnjeg Plemićkog konvikta, današnje Gimnazije Tituša Brezovačkog, smješteno u najkraćoj ulici Gornjeg grada, Habdelićevoj, sa samo tri kućna broja. Ono je lani bilo hit – kažu organizatori.
Kultura u javnom prostoru
Detaljan program objavljivat će dan prije svirki na svojoj Facebook stranici, no već sad otkrivaju da će na pozornicu stati mlada pop-pjevačica Karla Krmpotić, poznata i po nastupima u glazbenom showu The Voice, zagrebački kantautor i bivši odbojkaš Matej Mudrovčić Mudri, mladi duo AcousticYes, pjevačica Ana Bustruc... Kulturni programi, ističe Martina Bienenfeld, direktorica zagrebačke Turističke zajednice, uz čiju se potporu organiziraju Dvorišta, sve su traženiji među turistima, a njihovim dovođenjem u javne, otvorene prostore još ih više nastoje približiti široj publici.
– To je upravo i bila naša želja kada smo krenuli u realizaciju Dvorišta i drago mi je da iz godine u godinu izazivaju veliko zanimanje. Zagreb je bogat i prepun iznenađenja te ih trebamo pokazati upravo onako kako to čine Dvorišta – ističe M. Bienenfeld.
Ma dobro to, lijepo, ali ne mogu shvatiti da su glavni trend krpe i obješene gače koje se suše na štriku, ko na Štrossu i iza njih gumene čizme ispod kojih piše "Škornje". Znaš kaj. Pa zar u tim "kreativcima" ne postoji malo više "delanja", ili su to samo tatini sineki i čereki koji su dobili posao da dobiju posao.