Reljef s prvog javnog zagrebačkog spomenika, Gradečki barokni Marijin stup, koji je krasio Markov trg od 1741. do 1869. godine, od jučer se može vidjeti u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Demetrovoj.
Reljef "Bijeg u Egipat" isklesan je najvjerojatnije u autohtonom kamenu, vapnenačkom pješčenjaku iz okolice Zagreba, i tek je dio izložbe "Zagrebačkim ulicama... Zagreb u kamenu", koji će u muzeju biti izložen sve do 1. studenog 2015. godine.
Iskorištavali iz pećine
Upravo autohtoni kamen dominira u zagrebačkoj gradnji iako se o njemu zapravo zna vrlo malo.
– Podaci o kamenju su šturi, najčešće smo informacije prikupljali sa sačuvanih računa kojima se kamen naručivao – rekla je Katarina Krizmanić, koja je zajedno s Draženom Japundžićem i Nediljkom Prlj Šimić autorica izložbe. No, pronašli su i stare fotografije, jednako kao i zapise, da su još početkom 20. stoljeća kamen eksploatirali iz Erlichove pećine, smještene kod Šestina.
Samo na Medvednici
– Svi koji misle da znaju sve o Zagrebu te da se o njemu više ne može ništa novog saznati niti napisati trebali bi posjetiti izložbu. Odlučili smo pokazati novu dimenziju grada i pogledati u njegovu dušu – kaže Krizmanić.
Tako se na izložbi mogu vidjeti i vodorige te kamen s katedrale, pogledati pod mikroskopom od čega se kamen sastoji, kako je sljemenska kapelica građena od zelenog kamena škriljavca, koji se mogao naći samo na Medvednici, kako izbliza izgleda gornjokredni vapnenac s otoka Brača, kojim je građen Dom HDLU-a...
