Na listi 18 objekata

Zagreb: Ovo su vrtići i škole koji još imaju azbest

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
1/16
12.02.2019.
u 12:22

Većina će se opasnih krovova, kažu u Gradu, sanirati u 2019.

Sedam vrtića, jednako toliko osnovnih i četiri srednje škole u Zagrebu u svojim zidovima ili krovovima još imaju azbest. Toliko ih je, naime, na popisu Gradskoga ureda za obrazovanje, iz kojega najavljuju da će se većina s liste objekata u ovoj godini i sanirati.

Zabranjen od 2006.

Skupina minerala koja se može pronaći u velikom broju građevinskih materijala poput žbuke, krovnih pokrova i vodovodnih cijevi obično je u objektima koji su se podizali između pedesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Azbestni prah, objašnjavaju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, jako je štetan ako se udiše pa može dovesti do ozbiljnih posljedica poput azbestoze ili čak raka pluća. Zbog opasnosti za one koji žive ili svakodnevno provode vrijeme u zgradama koje u sebi sadrže azbest, uredbom Europske unije zabranjen je još 2006. godine.

Prema odgovoru iz Grada, Dječji vrtić Ivane Brlić-Mažuranić u Dubravi, kao i područni objekt vrtića u Remetincu, onaj u Ulici Vice Vukova, azbesta će se riješiti tako da će u ovoj godini dobiti potpuno novu zgradu. Isto je predviđeno i za dječje vrtiće Gajnice, Prečko, Zvončić u Voltinu naselju te područni objekt Jabuke u Čulincu, dok bi se u Kolibriju u Oporovcu ove godine trebao zamijeniti azbestni pokrov.

– Imamo eternitske krovne ploče i u tijeku je izrada projekta za sanaciju krova i stolarije. To bi se trebalo realizirati u 2019., dok će dogodine doći na red i nova fasada. Jako smo sretni zato što je objekt star 35 godina – kaže Vesna Aralica, ravnateljica vrtića Kolibri. Svjesna je da je riječ o štetnim materijalima pa je, dodaje, njihov domar prošao edukaciju o postupanju s azbestnim pločama. No, ističe, djeca u vrtiću nisu u opasnosti jer su azbestne ploče na krovu, struktura je stabilna, pa nema lomljenja i stvaranja praha.

Što se tiče škola, na gradskome su popisu OŠ Dobriše Cesarića na Borongaju i Matka Laginje u istoimenoj ulici u centru, koje imaju azbest-cementne ploče na krovu dvorane za tjelesni odgoj i sanacija se također treba obaviti tijekom ove godine, dok su radovi u OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića u Bogišićevoj već počeli. Čeka se i zamjena pokrova na zgradama osnovnih škola Savski Gaj, Ksavera Šandora Gjalskog na Kaptolu te Jure Kaštelana na Krugama. Osnovna škola Bukovac, pak, trebala bi ove, a najkasnije iduće godine, kažu u Gradskome uredu za obrazovanje, dobiti novi objekt.

No, ravnatelji tih škola nisu zabrinuti za svoje učenike, kao ni zbog dugotrajnosti postupka sanacije jer, kažu, djeca nemaju nikakvog kontakta s opasnom tvari.

– Ni roditelji se ne brinu sve dok je azbest u pločama. Počnu li se mrviti, bit će problema, pa ćemo na ljeto, dok učenici nisu u školi, maknuti azbestni pokrov – uvjerava nas Matija Bajić, ravnatelj OŠ Savski Gaj.

Starost dovodi do mrvljenja

No, kako objašnjava liječnik opće prakse Danko Fratrić, razloga za zabrinutost ipak ima. Možda neće doći do raka ili azbestoze, ističe, no djeca mogu razviti probleme poput kroničnog kašlja, kihanja ili nepravilnosti u disanju. Zato, kaže, ne bi trebalo zanemarivati prisutnost azbestnih ploča, čak i kad se ne mrve.

– Čim imate ploču staru pet godina ili više, nema šanse da neće doći do barem minimalnog mrvljenja. Kiša, snijeg, jako sunce ili vjetar neminovno erodira materijal i stvara prah. Te ploče ni u kojem slučaju nisu sigurne i trebale bi se otkloniti što hitnije – jasan je dr. Fratrić.

Četiri su srednje škole koje također trebaju sanaciju. Riječ je o Elektrotehničkoj, Poštanskoj i telekomunikacijskoj, Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića te X. gimnaziji. Za prve dvije škole, kažu u Gradu, provodi se javni natječaj za izbor izvođača radova na izmjeni pokrova azbest-cementnih ploča, dok je sanacija u X. gimnaziji u tijeku. Strojarska će škola, pak, kroz ovu i sljedeću godinu biti potpuno obnovljena.

U proteklih je 10 godina zamijenjen pokrov od azbest-cementnih ploča na 70 odgojno-obrazovnih objekata, a kroz energetsku obnovu tijekom 2017. i 2018. na osam vrtića i šest osnovnih škola.

Ključne riječi

Komentara 11

Avatar comandante
comandante
13:55 12.02.2019.

ma to nije važno... imaju li fontane??

DE
Dex
22:01 12.02.2019.

zato se ima pola milijarde za žičaru koju skoro nitko neće koristiti a tko jebe zdravlje djece

GR
gragakarlovac
13:08 12.02.2019.

EU zakasnila 7 godina iza SAD-a a Hrvatska se još nije pokrenula naravno. opasnije skidati nego postaviti ali….vrtic!?to je trebalo biti na prvom mjestu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije