Vodostaj se toliko snizio da je bilo zabranjeno ploviti Savom od Siska do Slavonskog Broda, a na asfaltu ne da se moglo ispeći jaje, nego vjerojatno pripremiti i cijeli roštilj. Živa je u hladu pokazivala "ugodnih" 34,1 Celzijev stupanj, što je bio najtopliji dan godine, no na uzavreloj betonskoj avionskoj pisti zračne luke Pleso zabilježeno je ekstremnih 43,8 stupnjeva. "Tropske vrućine koje su zahvatile cijelu Hrvatsku jučer su ponovno dosegle rekordne vrijednosti", stoji u tekstu u Večernjaku 8. srpnja 2000. uz fotografiju gotovo potpuno suhoga korita Save. To je ljeto bilo jedno od onih koje Zagrepčani pamte kao paklene, a samo do srpnja temperature debelo iznad 35 stupnjeva u Hrvatskoj su odnijele 40 života. Zbog ekstremne suše koja je pratila vrućine polja su bila opustošena, a bunari diljem zemlje presušili pa je proglašena i elementarna nepogoda.
Neće u užarene limene taksije
Crtica iz digitalne arhive Večernjeg lista vremeplov je u jedno od rekordnih ljeta u našim krajevima, a po svemu sudeći, ovogodišnje neće puno zaostajati. Mnoge je šokirala vijest da je temperatura u Portugalu proteklih dana skočila do 47 stupnjeva, u Španjolskoj su mjerili 45, a najtopliju noć u povijesti te temperaturu višu od 38 stupnjeva zabilježili su i u Ujedinjenom Kraljevstvu, poznatom po blagim i čak prohladnim ljetima. Meteorolozi zato smatraju da nije pitanje hoće li dosadašnji rekordi biti srušeni, nego za koliko će to biti, a što se tiče onih zagrebačkih, službeno su izmjereni 5. srpnja 1950. godine, za jednog od najtoplijih ljeta u pamćenju. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) tog je dana na postaji u Maksimiru zabilježio 40,4 stupnja u hladu, a na Griču 40,3 stupnja, što je najviše od 1881. godine, otkad postoje mjerenja. Bilo je to jedno od ljeta gdje su gotovo svi hrvatski gradovi redovito bilježili više od 40 stupnjeva pa je tako i Ogulin istog 5. srpnja izmjerio svoj rekord od 39,5 celzijevaca, a u Karlovcu je "gorjelo" na čak 42,4 stupnja.
No bilo je u zagrebačkoj povijesti još dugih i vrućih ljeta pa se pamti i ono iz 2003. godine, kad su temperature bile toliko visoke da su se rastegnuli tramvajski vodovi koji su se zatim u Vodnikovoj ulici potrgali i pali na vozilo u prolazu. Tog su ljeta zbog vrućina patili i "stanari" zagrebačkoga zoološkog vrta pa su radi zdravlja morali prijeći na laganiju, niskokaloričnu dijetu.
"Lavovi i tigrovi su ranije 'postili' samo nedjeljom, a sada svaki drugi dan, dok papkari i kopitari dnevno jedu više trave, zobi i sijena, a manje kukuruza i koncentrirane hrane. Majmuni su uglavnom na voću, a timaritelji stalno paze da sve životinje na raspolaganju imaju i dovoljno svježe vode", piše Večernjakova novinarka Jolanda Rak Šajn u broju od 24. srpnja 2003. U pothodnicima je izmjereno i više od 50 stupnjeva, a i to je ljeto obilježila teška suša koja je napravila štetu veću od 1,4 milijarde kuna. Bilo je takvih ekstremnih sezona još pa su Večernjakovi novinari devedesetih bilježili kako su Zagrepčani zbog vrućina izbjegavali ulaziti u užarene limene taksije, kao i da su se rušili u prepunim tramvajima i uredima. Nedostatak oborina nerijetko je značio i nizak vodostaj rijeke i manjak pitke vode pa ih se redovito pozivalo na štedljivo korištenje vode za piće, tuširanje i zalijevanje vrta.
Plus tristo tisuća sladoleda
Bilježio je Večernjak i načine na koje su se Zagrepčani hladili prije klima-uređaja. Odlazilo se, naravno, na plažu Jaruna ili koju rijeku u okolici, neki su se "bućkali" u bazenima na napuhavanje ispred kuća i stanova, a da je bilo i onih kojima je žega dobro došla, pokazuje slučaj iz paklenog ljeta 1997. godine, kad se u metropoli prodavalo čak milijun boca piva i 300 tisuća sladoleda na dan. Nosila se, naravno, lagana pamučna odjeća, popularan je bio šešir sa što većim obodom, a kad nije bilo hlada, ljudi su ga tražili u podnožju kipa bana Jelačića, koji je prozvan suncobranom.
Što se pak tiče rekorda u minusima, najniža je temperatura izmjerena 15. veljače 1940. godine, kad se spustila na arktičkih 31,4 stupnja ispod ništice. Peta je to najniža temperatura izmjerena u hrvatskoj meteorološkoj povijesti, a zima u kojoj je zabilježena u analima se spominje kao jedna od najhladnijih otkako postoje mjerenja. •
Ma to je laž. To su postarane vijesti od prošle godine. 1950 nije bilo zatopljenja i nisu se topili polovi.