upozorenje posjetiteljima

Park prirode Medvednica upozorava na napad stršljenova. Savjetuju što učiniti ako ga susretnete

Sarvaš: Stipica Čičak uništava gnijezda stršljena
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/3
12.09.2022.
u 11:06

Ubodi stršljena gotovo se uvijek mogu izbjeći uz pažljivo ophođenje. Pored toga, stršljeni su u pravilu manje nervozni i manje skloni ubadanju nego manje ose istoga područja.

Zadnjih nekoliko dana zabilježeni su napadi stršljena na području Parka prirode Medvednica. Na svojoj Facebook stranici objavili su upozorenje.

Visoke temperature i dugo sušno razdoblje kao stvoreni su za razmnožavanje štršljenova, a ove godine je prava najezda u cijeloj Hrvatskoj. I oni imaju svoje mjesto u održavanju prirodne ravnoteže. Opasnost predstavljaju osobama koje su alergične na njihov otrov. Osobito su aktivni u drugoj polovini kolovoza i u rujnu kada dozrijevaju voćke.

Stršljen se nikada ne vraća u isto gnijezdo. Ako se gnijezdo ukloni, daje se prostor da ga ponovno napravi. Ako ga ostavimo, izbjegavat će tu lokaciju.

Prijavljeno je nekoliko lokacija na Medvednici koje preporučujemo treba trenutno izbjegavati:

- planinarska staza broj 9 (Talani – Risnjak)

- dio staze od Himpera prema Medvedgradu (foto - područje je označeno krugom na karti).

Foto: Park prirode Medvednica

Stršljeni, iako nisu u Hrvatskoj zaštićeni imaju važnu ulogu u šumskom ekosustavu. Uz šišmiše značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca - štetnika i tako doprinose održavanju prirodne ravnoteže. Stršljen (prije svega Vespa crabro) može se vrlo dobro braniti, prije svega ako brani leglo.

Otrov stršljena je manje toksičan od otrova osa, ali je sam ubod stršljena bolniji nego ubod manje ose jer imaju deblji i duži žalac, pa prodire u dublje u osjetljivije slojeve kože, dok otrov sadrži supstancu koja izaziva osjećaj pečenja što rezultira osjećajem veće boli. Iako ubod stršljena nije smrtonosan, alergičari su posebno ranjiva skupina koja treba biti na oprezu.

U susretu sa stršljenom nije nikako preporučljivo lamatati rukama i bježati. Time ga razdražujemo, a onda je stršljen najopasniji. Treba biti miran i sabran i čekati da ode.

Ubodi stršljena gotovo se uvijek mogu izbjeći uz pažljivo ophođenje. Pored toga, stršljeni su u pravilu manje nervozni i manje skloni ubadanju nego manje ose istoga područja.

 

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Purgerdragovoljac
Purgerdragovoljac
11:37 12.09.2022.

U članku se navodi da ''stršljeni značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca - štetnika'', no prešućuje se da su glavna meta stršljena pčele, čija se populacija iz dana u dan i onako smanjuje u cijelom svijetu, pa uz činjenicu da su odgovorni i za mnoge ljudske živote (poznavao sam neke ljude kojima su oduzeli život, a i osobno sam imao vrlo kritično iskustvo) prema stršljenima nemam niti trunke simpatije.

MT
mačak tom
11:35 12.09.2022.

Očito imaju gnijezdo odmah uz planinarsku stazu, kaj čudi. Mi smo jučer imali berbu i cijeli smo se dan susretali sa stršljenovima. Kad ga vidiš staneš i malo se odmakneš, njega čovjek ne zanima. Jedan mi je uletio u kantu koju sam nosio u rukama. Spustio sam kantu i malo se odmakao na gemišt, pričekal da se napije grožđa i ode. Koliko god se na njih već privikao, definitivno nisu ugodni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije