urbano pčelarstvo

Pčele i košnice želimo držati u Maksimiru i na Bundeku...

pčele
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
1/3
25.11.2019.
u 08:18

Gradski zastupnici će na idućoj sjednici glasovati o prijedlogu GLAS-a da se dozvoli urbano pčelarstvo

Sonja König cijelo svoje djetinjstvo provela je među košnicama svog obiteljskog pčelinjaka u Krašiću, na obroncima Žumberka. Njezin otac Mirko König četrdeset godina se brine za pedeset do sto košnica pčela, a ona mu i danas u tome pomaže svakog slobodnog trenutka.

– Pčelarstvo je moja velika ljubav, a riječ je o poslu kojem se treba ozbiljno posvetiti jer zbog nedostatka brige pčele mogu lako uginuti – objašnjava König, danas zastupnica u Gradskoj skupštini. Zajedno s kolegama iz stranke GLAS, podnijela je prijedlog Gradskoj skupštini kojim želi omogućiti uzgoj pčela ne samo u okolici Zagreba već i u, primjerice, samom strogom centru grada. Takva se praksa, kaže, već godinama provodi u gradovima poput Beča i Pariza.

Predlažu izmjene naredbe

– Primjerice, da se u Botaničkom vrtu, Maksimiru, na Bundeku, kod Savskog nasipa ili na krovu nekog muzeja stavi jedna ili dvije košnice, naravno ako postoje adekvatni uvjeti za to – objašnjava König. Danas se područja na kojima se mogu držati pčele, kao i druge životinje, uređuje posebnom Naredbom, a stranka želi nadodati stavak kojim se iznimno dopušta smještaj pčelinjaka na području cijelog grada, a ne samo na periferijama, kako je to dosad bilo predviđeno.

– Prijedlog je uvršten u dnevni red i o njemu će se glasati na sjednici skupštine u prosincu. Prihvati li se, nadležni će gradski ured izmijeniti Naredbu. Odbor za poljoprivredu, na žalost, s prijedlogom se nije složio, ali se nadamo većini glasova zastupnika – objašnjava zastupnica, a to je, kaže, tek prvi korak. Sljedeći je razgovor s Ministarstvom poljoprivrede i izmjena Pravilnika o držanju pčela kako bi urbano pčelarstvo bilo legalno u svim hrvatskim gradovima.

Ove bi mjere, smatra zastupnica König, uvelike pomogle razvoju pčelarstva na području Zagreba. Osim toga, tako bi se spasile i same pčele, koje su za bioraznolikost i očuvanje okoliša neprocjenjivo važne, a u posljednje vrijeme u velikom su odumiranju.

– Zime su za njih kobne, a gradske im temperature odgovaraju jer su toplije od onih u divljini. To znači da u gradu neminovno stanuju već godinama, bez obzira na to što piše u pravilnicima i zakonima. Smještanje košnica po gradu organizira ih se na jedno mjesto, kad je toplo, od njih dobivamo slatki med, a zimi ih se štiti od surovih hladnoća i sigurne smrti – objašnjava König. Pritom bi se, naglašava, poduzele sve moguće mjere opreza da ne bi u opasnost došli oni stanovnici koji su teško alergični na ubod pčele.

– Ne radi se tu o cijelim postrojenjima, niti bi se pčele uzgajale posred, naprimjer, placa. Stavili bi nekoliko košnica na za to prikladnim mjestima – ističe zastupnica.

S idejom se slažu i pčelari

Od stranačkih kolega, kaže, ima potpunu podršku, a ankete provedene s građanima pokazuju da su i oni itekako zainteresirani za ovu mjeru. Zagrebački pčelari inicijativu zastupnice König također pozdravljaju i nadaju se da će u tom pothvatu i uspjeti.

– Ideja je izvrsna jer Zagreb ima mnogo medonosnog bilja, a kako je gospođa König rekla, pčele su ionako već tu. Ovako bi se samo organiziralo njihovo držanje, a time se pomaže i njihovu očuvanju. Prihvati li skupština ovaj prijedlog, mi ćemo ga rado podržati i potruditi se da se urbano pčelarstvo u gradu i realizira – kaže predsjednik Pčelarskog društva Zagreb Stjepan Vuković.

Video: Petrijevci: Stipica Čičak, pčelar koji uništava gnijezda stršljena

Ključne riječi

Komentara 3

Učitelj
13:45 25.11.2019.

Sjajno, med prepun olova.

TI
Tirano
19:08 27.11.2019.

Kako je nekim ljudima život jednostavan i lagan!? I vi to zovete pčelarstvom?! Danas u RH ima vrlo malo mjesta gdje je mjesto uzgoju pčela? Truju se biljke, korov, kukci tako i pčele! Da su napisali na Medvednici, Kalniku, livadama godinama ne tretiranim otrovima, rekao bih "da"! Ovako na Bundeku sigurno ne, možda na Jarunu!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije