Knjiga "Većeslav Holjevac – tvorac modernog Zagreba i hrvatskog nacionalnog pokreta" nakon pet desetljeća šutnje pomnije analizira doseg i dimenzije političkog djelovanja „najslavnijeg zagrebačkog gradonačelnika“.U izdanju Profil knjige na oko 450 stranica kroz šest dijelova i 18 poglavlja autorica obrađuje Holjevčevu (1917. – 1970.) biografiju od djetinjstva u Karlovcu, preko odlaska u partizane, zatim njegov angažman vojnog upravitelja poslijeratne Istre, te vojnu misiju u Berlinu radi pribavljanja vojne reparacije.
Zatim obrađuje mandat zagrebačkog gradonačelnika tijekom kojeg je, uz ino, osnovao Velesajam i preselio Zagreb preko Save, pa njegov odlazak u Maticu iseljenika, zatim Holjevčevu ulogu u nastanku Deklaracije o hrvatskom jeziku, do njegove političke smjene. Jedna od najboljih karakteristika Holjevca, koji nije imao značajno obrazovanje, jest da se znao okružiti izrazito inteligentnim i pametnim ljudima. Također, nikada nije bio dogmatičan na vlasti, kazala je autorica Godeč i dodala da je iza njega ostalo golemo nasljeđe u gradnji Zagreba, duhovno nasljeđe antifašizma i skromnost u osobnom vlasništvu.
Novinar Tihomir Ponoš je kazao da je Holjevac bio "prvi čovjek tima", što se jako dobro vidi u knjizi koja je pisana novinarski laganim stilom i povjesničarskom ozbiljnošću u oslanjanju na izvore. On je grad radio s inženjerima, a na PR stručnjacima, kazao je. Novinar Boris Rašeta je odbacio ocjene da je Holjevac bio nacionalist, koja su ga stajala političke karijere. To se, po njemu, vidi iz Holjevčeva ratnog puta i po tome što je kao predsjednik fonda komisije za znanost 1966. podržao dodjelu Republičke nagrade Božidar Adžija dvojici filozofa-praksisovaca, Milanu Kangrgi i Gaji Petroviću. Također, Rašeta misli da je Holječeva uloga u deklaraciji pretjerana.
VEZANI ČLANCI:
U njegovoj političkoj eliminaciji značajnu ulogu imao je Miko Tripalo, mladi političar koji je kao i Holjevac pretendirao na mjesto u partijskom komitetu Zagreba, kazala je Željka Godeč. Političar iz jugoslavenskog razdoblja Petar Fleković ispričao je anegdotu kako je inženjer Anton Ošlag uz pomoć Većeslava Holjevca iz Berlina u Karlovac dopremio, ne samo ogromnu količinu tehnike, nego i tadašnjeg jedinog europskog konstruktora parnih turbina Ernesta Krafta, koga su doveli da podigne Jugoturbinu. Kraft je početkom rata nagovarao Ošlaga da surađuje s Trećim Reichom, koji je zbog odbijanja rat proveo u koncentracijskim logorima u Njemačkoj.
Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da je Holjevac za njega najuspješniji gradonačelnik Zagreba, i da vjeruje da će tako još ostati. On je izrazio nadu da će se „barem malo približiti onome što Većeslav Holjevac znači za Zagreb“. U knjizi se ističe da Holjevac u Zagrebu izgradio 25.718 stanova i brojne važne građevine. Doveo je Zagreb u poziciju najjačeg industrijskog središta Jugoslavije. Na početku njegova gradonačelničkog mandata 1952. u zagrebačkoj industriji bilo je zaposleno oko 40.000, na kraju tog mandata 1962. godine oko 110.000 radnika. Zagreb je narastao s oko 360.0000 na približno 460.000 stanovnika.
Nemre Toma Šević ovom ni cipele čistiti. Nekad su v Zagrebu bili gradonačelnici, birali su ih Purgeri, danas dotepenec do dotepenca...