Iduće godine bit će dovoljno novca za projektnu dokumentaciju uređenja Branimirove tržnice, u Ulici Kršnjavog pješaci će, obećali su to gradski čelnici, napokon imati mjesta za siguran i nesmetan prolaz, a uređenje Primorske ulice, za koju stanari poručuju da je nužno, počet će krajem iduće godine.
Sve to obećanja su gradskih pročelnika i njihovih suradnika stanarima gradske četvrti Donji grad na drugoj Večernjakovoj kvartovskoj tribini “Želite li bolji kvart?” koja se u suradnji s Gradom Zagrebom održala u Novinarskom domu.
Četvrt bez redara
Biciklistička magistrala, nedostatak kvartovskih policajaca, ali i komunalnih redara na ulicama te četvrti među glavnim su pitanjima osamdesetak građana koji su sudjelovali u raspravi.
Na pitanja su stanarima odgovarali Dinko Bilić, pročelnik gradskog Ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada, Alan Ordulj iz gradskog Ureda za promet, Marijan Maras, pročelnik Ureda za energetiku i zaštitu okoliša, Silvije Novak, pročelnik Zavoda za zaštitu spomenika, Ivica Lovrić, pročelnik Ureda za obrazovanje, Miljenko Benko, direktor Čistoće, Srđan Subotić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Donji grad, te Mate Kraljević, šef prometnih redara.
Večernjakov tim prije održavanja tribine primio je više od stotinu pitanja na koja ćemo odgovore objavljivati u idućim izdanjima Večernjeg lista.
Danas vam donosimo samo neka koja su postavili naši čitatelji na Večernjakovoj tribini.
:: Kada će se urediti Primorska ulica?
Dinko Bilić: Dokumentacija za uređenje Primorske ulice bit će gotova već iduće, 2014. godine. Ako do kraja 2014. godine riješimo svu dokumentaciju i ishodimo sve potrebne dozvole, već tada ćemo krenuti u uređenje Primorske ulice. Ako se do kraja godine ne riješe dozvole, uređenje počinje odmah na početku 2015. godine.
:: Kada će se urediti Branimirova tržnica? Hoće li se, kako je obećavano, natkriti?
Dinko Bilić: Novoizabrani predsjednik Društva arhitekata grada Zagreba i gradonačelnik Bandić nedavno su se sastali i tema razgovora bile su tržnice, između ostalog i Branimirova. Uređenje te tržnice neće biti predviđeno u programu za 2014. godinu, međutim predviđena je izrada projektne dokumentacije, a prijedlog uz gradsku upravu dat će i arhitekti grada Zagreba. Kada dobijemo prijedloge, vidjet ćemo kako će se to realizirati i kakvo će struka predložiti konačno rješenje izgleda same tržnice. Dakle, 2014. godine bit će izrađena dokumentacija i idejno rješenje.
:: Je li predviđeno uređenje i Marićeva prolaza?
Dinko Bilić: Marićev prolaz održavamo uz pomoć naše podružnice Gradsko-stambeno komunalno i vidjet ćemo sljedeće godine što možemo napraviti.
:: Hoće li se u četvrti graditi zeleni otoci?
Miljenko Benko: Dosad u Zagrebu imamo 700 zelenih otoka. S gradskim četvrtima dogovoreno je da postavimo 218 zelenih otoka, a do danas je postavljen 51. Imamo problema s rješavanjem imovinskopravnih odnosa pa se nadamo da ćemo zacrtane planove poštovati do kraja.
Proširena zona prioriteta
:: Zgrada u Gundulićevoj 16 zbog same je lokacije pod određenim stupnjem zaštite, međutim to je ona najniža zaštita, kao i svih zgrada u centru i nema neke mogućnosti sufinanciranja obnove, a istovremeno je puna štukatura i svih ostalih ukrasa koji obnovu čine skupom?
Silvije Novak: U sklopu programa spomeničke rente koji smo realizirali ove godine proširili smo zonu prioriteta koja obuhvaća cijeli centar. Gundulićeva 16 spada u zonu A, to je visokozaštićena zona. Ako se odlučite, možete se javiti na javni poziv koji ćemo uputiti suvlasnicima u novinama.
:: Koliko se radi na uređenju škola u gradskoj četvrti?
Ivica Lovrić: Sve je manje učenika koji polaze osnovnu školu na području centra. U školama I. Gundulića i I. Kršnjavoga nastava ide u samo jednoj smjeni, a u J. J. Strossmayera je dvosmjenska jer jako puno građana koji stanuju u drugim dijelovima grada dovode učenike ovamo u školu. One su, iako su sagrađene 60-ih godina, u relativno dobru stanju. Škola J. J. Strossmayera doživjela je temeljitu rekonstrukciju prije sedam godina. Škole I. Gundulića i I. Kršnjavoga redovito se održavaju, a u proteklih 12 godina u škole grada Zagreba uloženo je približno milijardu kuna.
:: Problem je parkiranje u centru na području Hebrangove ulice na sjevernoj strani, Berislavićeve, Vodnikove na jugu te Preradovićeve i Gajeve na istoku i zapadu. U posljednje tri godine došlo je do smanjenja broja parkirališnih mjesta, otprilike 200 mjesta je izgubljeno. Najveći gubitak nosi nemogućnost parkiranja po širini na Svačićevu trgu i u Hebrangovoj? Kako će se to riješiti ?
Alan Ordulj: Vozila su se parkirala pod kutom iako su mjesta bila obilježena uzdužno i svojim položajem nisu omogućavala slobodan i nesmetan protok pješaka, a posebice osobama s invaliditetom. Zbog toga je poslan dopis Zagrebparkingu sa zahtjevom da se zakonska regulativa počine poštovati i da se vozila parkiraju onako kako je nacrtano.
Na svim mogućim mjestima gdje zakonski propisi dopuštaju izmjenu postojećeg režima parkiranja možemo lokaciju posebno razmotriti i ponovno napraviti. Minimum je da postoji 1,60 metara prolaza za pješake. Ako se taj osnovni uvjet zadovoljava i ako se on može osigurati, možemo razgovarati o drukčijem iscrtavanju mjesta. U protivnom ne možemo.
