Radnici Imunološkog zavoda od početka ovog tjedna rade bez vodstva. Večernji list prvi je ušao u zavod i razgovarao s radnicima nakon što su završili u stečaju koji je naknadno poništen. Bivši direktor Davorin Gajnik 31. prosinca dao je ostavku i 1. veljače stupa na mjesto ravnatelja Županijskog zavoda za javno zdravstvo.
Snalaze se sami
Radnici se snalaze sami, a Vlada kao vlasnik predlaže predstečajnu nagodbu. Vrijeme curi, a svaki je dan iznimno važan jer zavod proizvodi virusna cjepiva protiv ospica i rubeole.
Dozvola za proizvodnju istječe u prosincu 2015. Neće je obnoviti ako se ne presele u novi prostor. Inspektori Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u zadnjem posjetu pohvalili su rad zavoda od edukacije, sterilnosti zraka, stručnosti osoblja do vođenja dokumentacije. Pali su na testu tlocrta prostora jer se proizvodnja mora održavati u jednoj zgradi, a ne u tri kako se radi u 120 godina postojanja tog zavoda. Iz istih razloga izgubljene su dozvole za proizvodnju bakterijskih cjepiva (tetanus, pertusis, difterija i meningokok) te serume (zmijski i protuotrov crne udovice), a postupak dobivanja novih dugotrajan je i skup.
Riječ je o milijunskim dozama, ali i milijunskoj zaradi. Mnoge su države zainteresirane i za prijenos tehnologije, što ne želimo jer bismo iz zemlje iznijeli virusne sojeve, svoje nacionalno blago
voditeljica odjela za virusna cjepiva
Radnici ipak vjeruju u opstanak.
– Sva naša cjepiva izravna su konkurencija stranim farmaceutskim tvrtkama. Ili netko želi naše virusne sojeve ospica koje je 1967. ovdje razvio akademik Drago Ikić, a Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila ih najkvalitetnijim na svijetu – kaže voditeljica odjela za virusna cjepiva Ljerka Kotarski.
S još sedam kolegica i kolegom čini koordinacijski tim koji vodi zavod. Unatoč gubitku licencije SZO-a, zavod i dalje izvozi ogromne količine cjepiva protiv ospica koje su vrlo važne u zemljama Trećeg svijeta gdje djeca još umiru od te bolesti. Slično je i s cjepivom protiv rubeole. Najveća su im tržišta Rusija, Meksiko, Vijetnam, Filipini... a sklopili su i nove ugovore s Indijom, Bangladešom i Iranom.
– Riječ je o milijunskim dozama, ali i milijunskoj zaradi. Mnoge su države zainteresirane i za prijenos tehnologije k njima, što ne želimo jer bismo tako iz zemlje iznijeli virusne sojeve koji su naše nacionalno blago. Treba nam ulaganje od 30 milijuna eura za pogon. Vratili bismo ulaganje u tri godine – kaže Kotarski.
Bandićevo pismo namjere
Novi pogon potreban je i za dobivanje dozvole za cjepiva protiv bjesnoće koja je u porastu u svijetu i susjednim zemljama. Isto je i s hepatitisom B. Imunoglobulin je doživotna terapija za pacijente s transplantiranom jetrom. Ulaganje od 15-ak milijuna eura obećao je i gradonačelnik Milan Bandić. Pismo namjere Vladi šalje danas.
Suprugu jednog od ministara u vladi koja radi za te velike farmaceutske tvrtke se vrlo lako može povezati s namjernim uništavanjem imunološkog zavoda.