Jogurt s probiotikom, zobene pahuljice s cimetom i medom, pureći rižoto sa sezonskim povrćem i integralni kruh, banana za užinu.
Takav i slični jelovnici sa zdravim namirnicama trebali bi biti temelj prehrane osnovnoškolaca. Barem prema normativima koje je prije pet godina propisalo Ministarstvo zdravstva i smjernicama koje je Gradski ured za obrazovanje uputio u škole još 2007. No, za razliku od vrtića, sustav zdrave prehrane nije zaživio u svim zagrebačkim školama. Jer ono što djeca jedu razlikuje se od kuhinje do kuhinje. Dok su u nekim školama na meniju pizza, burek ili prženi riblji štapići, u nekima se toliko pazi da se izrađuju i zasebni jelovnici za djecu s posebnim prehrambenim navikama.
Mesa ni u tragovima
Nelogična je to neusklađenost budući da sve škole iz proračuna dobivaju istu količinu novca. No, pitanje je, kažu u nekima, kako tko njime gospodari. Prednost je i dobra kuharica, no puno znači i to ima li škola svoju kuhinju ili se hrana dovozi, kao što je slučaj u OŠ Voltino, na čiji se meni požalila majka 10-godišnje učenice.
– Najveći je problem u ručku, koji se priprema u školi na Jarunu. Mesa nema ni u tragovima, a veću porciju djeca ne mogu dobiti jer onda neće biti za druge. Primjer iz trećeg razreda: “uz ručak voće” znači tri jagode za svakog učenika. Zato samo jedno ili dvoje djece od njih 20 jede topli obrok u školi – navodi ta majka, dodajući da se žale i drugdje, primjerice u Stenjevcu i Dubravi.
Da je potrebna promjena svjesna je i Jasna Horvat, ravnateljica OŠ Voltino, koja je, ističe, učinila sve što može da djeca jedu zdravo.
– U sklopu posebnog projekta imamo dodatni besplatni obrok voća dnevno. Dio smo i europskog projekta koji omogućava besplatnu konzumaciju mlijeka kod učenika od prvog do četvrtog razreda jednom tjedno. Kuhinja nam nije dovoljno opremljena da kuhamo ručak, ali naše kuharice u njoj pripremaju užinu i doručak. Sve se radi po preporuci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Čak sam i roditelje pozvala da dođu vidjeti kako se rade obroci u školi. Dolaze nam i studenti s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koji mjere ostatke na tanjurima nakon obroka kako bi promijenili što ne valja – kaže ravnateljica.
Nepojedene hrane gotovo da nema u OŠ Matija Gubec na Knežiji jer su učenike naučili da sve što si stave na tanjur trebaju pojesti. Ondje uz “normalni” meni pripremaju i vegetarijansku, vegansku, makrobiotičku i hranu usklađenu s vjerskim običajima, primjerice halal. A treba li djetetu iz zdravstvenih razloga dijetalna prehrana, dobit će je.
Uz vrhunsko maslinovo ulje
– I kod nas zna biti pizze i ribljih štapića, ali ne često. Bitan je dobar balans: ako im ponudimo pizzu, onda će biti od povrća, a riblje štapiće jest će uz blitvu s vrhunskim maslinovim uljem i češnjakom – kaže ravnateljica Ljiljana Klinger. Djecu su naučili, dodaju učiteljice Petra Szabo, Iva Pendeš i Marija Mahalek, i da moraju kušati svako jelo prije nego što odluče sviđa li im se ili ne. I unatoč svim naporima koje ulažu, među roditeljima 750 učenika, koliko ih pohađa školu, reći će ravnateljica Klinger, uvijek će se naći netko tko nije zadovoljan.
– U uspostavljanju pravilne prehrane uloga roditelja je najbitnija, ako nemamo njihovu podršku, onda nam je posao puno teži – zaključuje.
U Ministarstvu obrazovanja kažu da su u nacionalnim smjernicama istaknute i praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama, koje temeljem njih same kreiraju menije, a u nekima sudjeluju i učenici. Primjere zdravih jelovnika školama su poslali i iz Gradskog ureda za obrazovanje.
– Temelje se na konzumaciji cjelovitih žitarica te sezonskom voću i povrću. Kod mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim, dok su izvori masti bogati nezasićenim masnim kiselinama – navode u Uredu.
Da mi škola tako djete hrani, ispred škole bi svoj sjeci ispekao odojka i podjelio jadnoj djeci