Osam stručnih udruženja i ustanova s područja arhitekture i urbanizma u petak su oštro osudili odluku Ministarstva graditeljstva, koje je dalo "zeleno svjetlo" za izmjene zagrebačkog GUP-a, ocijenivši da je njihova argumentacija utemeljena na dvosmislenim analizama.
Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i HUP - Koordinacija arhitekata i inženjera u prostornom uređenju i gradnji tvrde da Ministarstvo dajući suglasnost na izmjene GUP-a nije poštivalo važeći Zakon o prostornom uređenju.
"Opet nije otklonjena jedna od osnovnih primjedbi, a to je plan nižeg reda. GUP mora biti u skladu s planom višeg reda - Prostornim planom Grada Zagreba", kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković.
Obrazloženje Ministarstva da ako s 51 posto odredite namjenu iz plana višeg reda u planu nižeg reda stručna udruženja i ustanove smatraju neprihvatljivim. "To je improvizacija, nije utemeljeno na zakonu jer je zakon tu veoma jasan i nedvojben. Cjelokupni prostor Hipodroma i dalje mora ostati namjena R1 (na kojima je moguća gradnja sportskih građevina) kako bi se poštivao zakon", naglasila je Jurković.
GUP je provedbeni plan i po njemu se izdaju dozvole, stoga mora biti jasan, nedvojben. To je, kaže, ovim izmjenama također loše riješeno s obzirom da izmjene i dopune GUP-a imaju više od 200 iznimki te nije jasno tko će određivati što su iznimke, pa to predstavlja pravnu nesigurnost.
"Ministarstvo je pogriješilo što je dalo suglasnost budući da zakon nedvojbeno i jasno kaže da ukoliko nakon prvog odbijanja suglasnosti plan nije dorađen, da se se taj plan mora odbiti. Znači nikakvo dorađivanje i rokovi. Rok od 90 dana i odbijanje plana je vrlo jasno propisano zakonom", naglasila je Jurković.
Ministarstvo se, kaže, dosjetilo rokova koji su instruktivni i nemamo ih u pravnom sustavu prostornog uređenja.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit kazao je da svaka izrada urbanističkog plana ima za cilj zadovoljiti potrebe građana. Oni su, dodao je, svoje stavove o izmjenama GUP-a iznijeli kroz podnesenih 30.000 primjedbi koje su u malom postotku usvojene i "ukazuju na to da se to što se mijenja - mijenja na način koji možda nije u skladu s onim što građani trebaju".
Vezano za kvalitetu rješenja koja se nude kroz izmjene GUP-a, ocijenio je da su "u najmanju ruku teško ostvariva" i u stvari imaju veoma velike posljedice na ostala područja grada u okruženju jer nisu sagledana dovoljno dobro.
"Zato bi trebalo pristupiti metodi sagledavanja cjelina pa tek onda ulaženje u detalje, uz jasnu viziju što će u pojedinim dijelovima grada nastati, a usklađeno je s cjelinom", poručio je Šmit.
Stručna udruženja i ustanove, neovisno o izdanoj suglasnosti Ministarstva na GUP grada Zagreba, predlažu završetak izmjene i dopune GUP-a tako da se iz konačnog prijedloga izbace odredbe za koje je predano najviše primjedbi u javnoj raspravi te koje su sa stručnog stajališta neutemeljene i štetne za Zagreb i građane.
"Potrebno je krenuti u izradu novog GUP-a Grada Zagreba kojim će se, na ažuriranim i novim podlogama planirati prostorno uređenje i razvoj Grada Zagreba u 21. stoljeću", kazao je Ivan Križić iz DAZ-a.
Smatra da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba žurno krenuti u proces izrade novog zakonodavnog okvira prostornog uređenja i gradnje, koji će biti jasan i jednoznačan za provedbu, te potpuno razumljiv svima koji ga koriste, a na korist učinkovite zaštite neizgrađenog prostora te urbane preobrazbe i sanacije izgrađenog prostora.
Sve to treba biti temeljeno na strukovnim politikama donesenim demokratski između svih strukovnih institucija, udruženja i pojedinaca, naglasio je Križić.
VIDEO: Milan Bandić otkrio kad će biti gotovi radovi na Remetinačkom rotoru
Prvom idućom prilikom (i vladom) HNS će ponovo oprati ruke. Na sličan način naturili su nam energetsku obnovu bez upozorenja na razliku - novogradnja / starogradnja. Štetu snosimo sami, tzv.stručnjaci šute.