Gotovo se svakoga tjedna u Zagrebu pokrene neki novi pub kviz. Dovoljno je malo volje i nešto marketinga pa da ljubitelji tog hobija, kojih je sve više, nahrle na još jednu večer mozganja. Natjecatelji naoružani općim, ali i specifičnim znanjima već nakon nekoliko dolazaka na pub kviz mogu prepoznati način postavljanja pitanja i odgovaranja na njih pa uskoro postaju specijalisti. No, najprije ide odabir imena ekipe jer riječ je o momčadskom sportu. Članovi “Kviznog stožera”, “Ureda za paljenje mraka”, “Tim’s teama” i “Molotovljevih kotleta” odlučili su se tako igrati riječima i zabavljati ostale sudionike pri čitanju rezultata.
Puni do zadnjeg stolca
Svatko tko zna da je Nicolas Appert još 1809. za potrebe Napoleonovih osvajanja izumio konzerviranje hrane ili da Vatikan ima najveću potrošnju vina po stanovniku u svijetu pod hitno im se treba pridružiti. Iako to da je Celine Dion Kanađanka, ali je 1988. na Eurosongu predstavljala Švicarsku, a da je francuski službeni jezik u najvećem broju država kroz koje prolazi početni meridijan, ne može čovjeku baš ništa pomoći u životu, može mu i te kako uljepšati večer.
Da bi se mogli nositi s obvezama svog sve popularnijeg hobija, zagrebački su kvizaši 2013. osnovali Hrvatski kviz savez, čija tajnica Petra Lypolt ističe jednostavnost pub kvizova kao razlog njihove rastuće popularnosti.
– Sudjelovati na pub kvizu može svatko, dovoljno je skupiti ekipu, a ako je i nemate, uvijek nekome nedostaje igrač i možete se pridružiti. Najuspješniji su timovi sastavljeni od članova s različitim interesima – kaže P. Lypolt.
Neki su od najpopularnijih “Kviz petkom” u Studentskom centru, “Znak – kviz znanja” koji je utorkom u Vintage Industrial Baru te “Koza” koji se povremeno održava u Metropolisu, a ova je vrsta zabave poseban poguranac dobila i HRT-ovim prikazivanjem “Kvizne situacije”. Voditelji su joj bili poznati zaljubljenici u pitanja i odgovore, redatelj Mario Kovač i svestrani književnik Milan Fošner. Upravo je Fošner također voditelj najstarijeg, u kontinuitetu aktivnog pub “Kviza znanja i neznanja”, pokrenutog 2008. godine, koji se trenutačno organizira u Thaliji. Njegov prepoznatljiv stil energičnog vođenja svakog ponedjeljka napuni Thaliju do posljednjeg mjesta.
– Ljudi se dolaze družiti, popiti piće, okušati se u kvizu, reći što znaju ili naučiti nešto što nisu znali. Meni je s uredničke strane jedino važno da su na kvizu uvijek dobre vibracije i da je priča pozitivna. Nema kod nas svađa ili netrpeljivosti – ističe Fošner.
Pogode za tri sekunde
“Kviz znanja i neznanja” sastoji se od dva seta pitanja, zatim igre asocijacije i glazbenog kviza na kraju. Na njemu pak često ne prođe ni tri sekunde pjesme da se netko od natjecatelja ne javi i vikne traženi odgovor, što dovoljno govori o predanosti kvizaša. Tu predanost vidi i Fošner.
– Primijetio sam da na kviz uvijek dolaze sumnjivi tipovi koji su pročitali poneku knjigu u životu ili pogledali neke filmove koje vrijedi pogledati, a navodno dolaze i ljudi koji slušaju riječi tekstova u glazbi – kaže on.
Među takvim je entuzijastima i Suzana Čule, koja na “Kviz znanja i neznanja” dolazi po tjednu dozu opuštanja. Ona je arheologinja, što je čini korisnom njezinoj ekipi. Jer što su ekipe raznolikije, to su bolje. – Struka mi pomaže u odgovorima, ne nedostaje pitanja iz tog područja, a još su češća ona iz povijesti umjetnosti – govori Suzana u pauzi kviza. Ostatak njezina tima “Lonestar” ne da se smetati, ipak je važno vidjeti jesu li na peto pitanje točno odgovorili.
Hm, sjede u birtijama I pametuju. Lijepo je to, ali korist od toga je cista nula. Slijedeca lokacija su irski pubovi, ali ce tamo konobariti, a ne mudrovati. Kinezi su dokazano najpametniji na svijetu, a ugusili su se u smogu industrijske revolucije kakva je bila u Europi u 19 stoljecu.