Svako stablo u Zagrebu ima svoju šifru i GPS koordinate, a zaposlenici Zrinjevca koji rade na održavanju znaju što su točno radili na svakom od 166.109 za koliko ih se brinu u Zagrebu. Putem programa mogu predvidjeti razvitak pojedinog stabla, pa točno znaju kako će ono izgledati za pet do deset godina.
Drva kao spomenici
Sve što trebaju napraviti je unijeti svoju lozinku u digitalni katastar javnog gradskog zelenila, programu u sklopu kojeg vode evidenciju o svim površinama.
– Bilježimo i ona srušena, pa analiziramo kojih godina su najviše rušena, na kojem području i pokušamo detektirati problem, kako bismo izmijenili eventualnu grešku - rekao je Nikola Samardžija, rukovoditelj službe katastra zelenila, te dodaje da su stabla počeli popisivati još 2000., te da konstantno ažuriraju stabla. Ukupno je u Zagrebu posađeno 228 različitih vrsta stabala, a najviše, preko 20 tisuća komada, ima obične breze, koja je autohtona vrsta pa ju je najlakše održavati.
Foto: Igor Kralj/Pixsell
No diljem grada postoje deseci tzv. egzota, rijetkih biljaka kojima zagrebačke ulice nisu prirodno okruženje. Spomenici su parkovne arhitekture zbog estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti. Grmasti divlji kesten, krhka vrba, japanski javor, golublji davidovac, mongolska lipa, hrast medunac, lovor... po jedan komad stabla posađen je u cijelom gradu, a potrebna im je i posebna njega, kako bi zadržali svoj status. Većina njih, kaže magistar šumarstva Samardžija, uglavnom su uvezene iz SAD-a.
– Gotovo svo zelenilo u gradu pod nekom je zaštitom, i sve radimo u suradnji s Gradskim uredom za zaštitu spomenika. Kad odlučimo odrezati dio stogodišnjih platana u Zrinjevcu, jednih od najstarijih drveća u gradu, prethode konzultacije i praćenje od stručnjaka – rekao je direktor Zrinjevca Igor Toljan,te dodao kako unutar gradske tvrtke djeluje projektno-tehnički biro s pet ovlaštenih krajobraznih arhitekata, no da u Zrinjevcu radi i oko 80 ljudi s visokom stručnom spremom u struci. Lani su proslavili 120 godina, a brinu se za 1160 hektara zemljišta.
Jedina od svoje vrste
Prate razvoj, pretpostavljaju, i najstarijeg stabla u gradu. Ne zna se točno, kaže Samardžija, kad je koje drvo posađeno, no obalni mamutovac, popularna sekvoja, jedina u Zagrebu, stara je preko sto godina. Oko njega kose i paze da nije zarašten u korov radnici i korisnisi podružnice Centra za rehabilitaciju Paunovac, u čijem je dvorištu. Visoko je između 25 i 30 metara, a kad se 70-ih godina Centar uselio, morali su se dobro potruditi da vrt od 7000 kvadratnih dovedu u red.
–Sve je bilo obraslo. Nekad su tu stajali i vinogradi i voćnjaci – kazala je predstojnica Zvjezdana Pejić i dodala da je ova sekvoja najsjevernije drvo te vrste na našem području.
Zagreb je puno ljepši grad u proljeće i ljeti kada svo to drveće pozeleni nego zimi kada je 95% stabala golo. Ne znam puno o hortikulturi, ali mislim da bi se trebala saditi stabla koja su zelena gotovo tijekom cijele godine. Ne znam da li uopće postoje takva stabla, ali ako postoje trebalo bi ih saditi tako da i po zimi imamo zelenila u gradu.