Muzej 21. stoljeća s podzemnim dijelom koji gleda na Dubravkin put, modelima dinosaura, kosturima kita i mamuta, najmodernijim laboratorijima za svaki odjel, multimedijskom dvoranom te kafićem za bolju turističku ponudu Gornjeg grada.
Botanika u park-šumi
Tako su otprilike arhitekti Goran Rako iz Radionice arhitekture i Vanja Ilić zamislili novi Hrvatski prirodoslovni muzej u Demetrovoj 1, smješten na bedemu starog grada. U palaču Amadeo muzej se “privremeno” uselio prije 170 godina, a sada će konačno dobiti adekvatan prostor za izlaganje njegova fundusa. Iz europskih fondova odobreno im je nešto više od 3,7 milijuna kuna – nepovratno – da bi pripremili potrebnu dokumentaciju u sklopu projekta “Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej” te u rekonstrukciju krenuli kroz dvije godine. Ukupna je vrijednost rekonstrukcije i proširenja muzeja više od 70 milijuna kuna.
– Potrebno je, među ostalim, izraditi studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi te glavni i izvedbeni projekt s geotehničkim i geomehaničkim radovima te osmisliti novi stalni postav. S postupkom počinjemo 1. prosinca – kaže dr. sc. Iva Mihoci, koja je, zajedno s ravnateljicom muzeja prof. dr. sc. Tatjanom Vlahović zadužena za realizaciju projekta. Paralelno s dovršetkom dokumentacije trebala bi krenuti i Integrirana teritorijalna ulaganja, novi mehanizam Europske unije putem kojeg će Grad Zagreb u 11 gradova te 19 općina oko glavnoga grada uložiti 91 milijun eura. Dio toga novca trebao bi ići upravo Prirodoslovnom muzeju, koji je, kako kažu u toj ustanovi, na listi ulaganja u Zagrebu. Zgradu koju je 1796. podigao grof Antun Pejačević u potpunosti će obnoviti te povećati i njezinu energetsku učinkovitost, a atrij u kojemu ljeti djeluje Scena Amadeo natkriti.
– Ovdje ćemo imati prostora za izlaganje velikih eksponata, a osim modela dinosaura i velikih sisavaca, prikazat ćemo Sunčev sustav i model Zemlje, replicirati mini sekvoju... Sada velike eksponate držimo u depou, a mali dio i u postojećem postavu. Tu su i ostaci krapinskog pračovjeka u Zbirci krapinskog diluvija, po kojemu je naš muzej prepoznatljiv ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Trenutačno je u stalnom postavu muzeja izloženo tek dva posto fundusa – kaže Iva Mihoci, dok voditelj marketinga muzeja Nenad Jandrić dodaje da će se ondje moći održavati i kulturna događanja, poput koncerata, plesnih predstava i slično. U stalni će postav uvrstiti i sobu s originalnim stolom za kojim je radio istraživač Dragutin Gorjanović Kramberger, kao i sav prateći namještaj te literaturu koju je koristio. Ta je soba sada skrivena iza zaključanih vrata u starom, nereprezentativnom dijelu muzeja i nedostupna je posjetiteljima.
Muzej će proširiti i pod zemlju. U prostor dvorišta koje gleda prema Dubravkinu putu ukopali bi cijeli objekt u sklopu kojeg bi objasnili postanak svemira i Zemlje, a dio park-šume Tuškanac iznad podzemnog dijela postao bi dio botaničkog postava, svojevrsni muzej na otvorenom.
I na Brailleovu pismu
– Iz smjera Tuškanca uspostavit će se sasvim nov pristup palači, potpuno prilagođen osobama s invaliditetom – ističe Iva Mihoci, dodajući da će legende u novom stalnom postavu izraditi i na Brailleovu pismu. Uredit će i suvenirnicu u sklopu koje će nuditi proizvode zagrebačkih zanatlija i umjetnika.
– Krajnji rok kad bi cijeli projekt trebao biti gotov predviđa se za 2021. godinu kako bi muzej simbolično zakoračio iz 20. u 21. stoljeće, no nadamo se i ranijem završetku – zaključuje ravnateljica Tatjana Vlahović.
Odlično!