Uskoro će se navršiti godina dana otkako je u ožujku Zagreb pogodio potres, a od sanacije i obnove u tom je periodu napravljeno malo ili gotovo ništa. Novi potresi koji su 28. i 29. pogodili Petrinju ponovno su razotrkili nesposobnost Gradske uprave da se bori s ozbiljnim katastrofama koje se mogu dogoditi uvijek i svugdje a za koju velegrad kakav je Zagreb mora biti spreman, poručili su HSLS-ovci na presici održanoj u subotu. Simbolički, presica je počela u pet do dvanaest kako bi ukazali da vrijeme za obnovu Zagreba istječe.
"O tome najbolje svjedoči zgrada u Petrinjskoj ulici, na križanju s Đorđićevom. Ona je samo jedan od primjera nebrige, a zgrada u takvom stanju ima i velik broj u drugim dijelovima Zagreba, a pogotovo u rubnim dijelovima, bližim epicentru potresa. Dok se u centru grada Petrinje, po kojem ova ulica nosi ime, oko mjesec dana nakon potresa već počelo s uklanjanjem zgrada opasnih po život i zdravlje, ovdje to nije slučaj. Zašto? Zato jer se u Petrinji netko za to, hvala mu, pobrinuo, a u Zagrebu nije", pita se Darko Klasić, predsjednik zagrebačkog HSLS-a i saborski zastupnik.
Dodaje i da ograda, kojom je zatvoren prostor oko zgrade i ulaz u Đorđićevu ulicu i traka na kojoj piše: „Ured za hitne situacije“ nisu nikakva zaštita od samourušavanja zgrade, nego dodatna opasnost.
"Rušenje zgrade na ogradu moglo bi izazvati dodatne štete. U neposrednoj blizini je dječji vrtić, frizerski salon, dućan s voćem i povrćem, kozmetički salon, kemijska čistionica. Osim opasnosti od štete i ozljeda, tim malim poduzetnicima je i osjetno pao promet zbog navedene opasnosti i otežanog pristupa njihovim prostorima. Dovoljno govori činjenica da su dva od navedenih prostora i zatvorena", ističe HSLS-ovac. U Đorđićevu ulicu ne može skrenuti zbog ograde, nastavlja, pa njeni stanovnici autima ulaze u suprotnom smjeru iz Palmotićeve.
"Đorđićeva je izrazito pogođena potresom, u svakoj zgradi se odvijaju radovi, pa tu ulaze kombiji i kamioni tvrtki izvođača. I kamion Čistoće mora prilaziti na taj način! Sve to stvara i prometnu opasnost, jer se svi kreću u svim smjerovima", napominje Klasić.
Osnove za donošenje Rješenja o uklanjanju ove građevine navedene su u Zakonu o gradnji (članak 153. stavak 2.), te Zakonu o građevinskoj inspekciji (članak 27., a posebno članak 51.) koji određuje mjere koje može provesti komunalni redar), ali i u Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i Zakonu o obveznim odnosima, smatra Klasić.
"Svjedoci smo događaja da je ovaj tjedan u Petrinji rušena armiranobetonska zgrada Petrinjke, a ovdje u Đorđićevoj 11 mjeseci nije srušena kuća koja ugrožava cijeli kvart. Ovo je tragičan primjer konfuzije naših institucija koje ne razlikuju bitno od nebitnog i prioritete i koje se međusobno ne kooridiniraju iako djeluju na temelju gotovo iste zakonske podloge. Možemo reći da je potres u Zagrebu srušio kuću da će institucije uništiti četvrt. Nitko u ovoj četvrti ne može raditi zbog nesigurnosti koju proizvodi ova ruševina", zaključuje Klasić oji se zapitao i treba li još netko poginuti, i to mjesecima nakon potresa, ili će gradska vlast napokon obaviti svoju dužnost.
Ovo je nazalost teska istina, kao i pljuska zagrepcanima.