Maksimirska cesta nekoć je nosila titulu glavnog puta kočija za Varaždin, a park koji se proteže uz nju predstavljao je prostor stare biskupske šume. Prije 230 godina, taj komadić prirode svečano je otvoren za građanstvo kao prvi javni park, a kada se u rujnu 1892. metropolom provozao konjski tramvaj Konjka, čije je okretište bilo na ulazu u Maksimir, zagrebački Central Park i njegovih pet jezera postali su hit među stanovnicima. Iste je godine tadašnji sesvetski načelnik Marko Mileusnić, kako bi dodatno animirao posjetitelje, iz Beča naručio parobrod koji je Prvim jezerom vozio na petrolejski pogon. Bio je dug osam metara, u vodu je uranjao 40 centimetara, težina mu je bila 50 centa, a zvao se Zagreb grad, kaže Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
Povratak za 230. obljetnicu
Prvi je put trebao isploviti 7. rujna 1892., no u zadnji se čas od toga moralo odustati jer se mehaničar iz austrijske prijestolnice koji je parobrod trebao i pokrenuti nije pojavio. Premijera je tako odgođena za tjedan dana poslije, a sve zagrebačke novine pisale su o parobrodu koji "nečujno plovi po vodi bistrog jezera". No to nije potrajalo dugo jer se uz cijenu od tri novčića po vožnji parobrod koji je plovio od paviljona Jeka do skulpture Napuljskog ribara vlasniku nije isplatio. A ove se godine, u povodu obilježavanja 230. obljetnice parka Maksimir te tri desetljeća rada Javne ustanove, na jezero vratila plovidba čamcima pa smo je i mi morali iskusiti.
Flora, Pomona, Juraj i Perun nazivi su četiri čamca koji plove Prvim jezerom, i to svakoga dana od 11 do 18 sati. Cijena je 15 eura po čamcu, a on može primiti najviše šest osoba. Plovi se pola sata, posjetitelji veslaju sami, no prije nego što se ukrcaju dobiju upute, potpišu izjavu odgovornosti, a onda se upuštaju u razgledavanje Maksimira iz malo drukčije perspektive. I mi smo tako plovidbu Florom započeli nedaleko od paviljona Jeka, kod ugostiteljskog objekta Mirna koliba, a putevi su nas vodili do poznatih dragulja parka. Čamcem smo se provukli ispod nekoliko mostova, kanali su nas odveli do dijela jezera iz kojeg se pružaju čarobni pogledi na prirodu, Lavlji, ali i Čipkasti most, slapište, Vidikovac..., a sreli smo i nekolicinu stanovnika obližnjeg Zoološkog vrta.
VEZANI ČLANCI:
– Cijelo je jezero utočište kornjača, koje se mogu vidjeti na svakom koraku jer se nalazimo na njihovu teritoriju. Oni koji imaju sreće vidjet će i ribe kako iskaču iz vode, a putem ćete sresti i pelikane, čaplje te dvoje labudova koji su postali hit među posjetiteljima. Riječ je o curi i dečku, a vole se praviti važni pa često znaju ponosno plivati ispred čamaca – govori nam Mladen Stojić, voditelj Mirne kolibe i Slavuj gaja, mjesta gdje se iznajmljuju čamci.
Moto izleta u Maksimiru je samo opušteno, dodaje. Posjetitelji trebaju uživati u ljepotama prirode u centru metropole. I za veslanje je važno biti opušten, ističe, što bi trebao biti i glavni cilj. Preporučuje se vesla ne uranjati duboko u vodu jer ćete se brže umoriti, već ih "povlačiti" po površini jezera. No uvjerili smo se da ni to nije baš jednostavno jer smo dan poslije osjetili i laganu bol u rukama.
– Mnogim ljudima nije svejedno, pogotovo onima koji veslaju prvi put. Savjetujemo im da se opuste, veslaju polako i ne umaraju se, jezero je mirno i na njemu nema nikakvih opasnosti – objašnjava Stojić. Najčešći posjetitelji su obitelji s djecom, zaljubljeni parovi, veseli prijatelji..., a dnevno se iz čamca, kaže, "okine" više stotina selfija.
Predah u Mirnoj kolibi
Optimistični su bili oko uvođenja atrakcije, a reakcije Zagrepčana izrazito su pozitivne. – Vjerovali smo da će povratak čamaca na Prvo jezero posjetiteljima biti zanimljiv, no nismo se nadali da će baš svi, posebno po lijepom vremenu, biti u funkciji, ali i da će se tražiti čamac više. Lijepo je vidjeti da je jezero oživjelo na jedan drukčiji način te da je vraćena aktivnost koja je bila popularna u prošlosti – kaže Nika Dolenc.
S obzirom na to da Maksimir godišnje posjeti više od dva milijuna ljudi, a šetnica uz Prvo jezero najfrekventnija je staza, napominje, odlučili su dodati nove sadržaje kako bi rasteretili postojeću ponudu u parku.
– Izrađene su kućice i kiosci koje nose nazive po nestalim paviljonima i objektima koji su nekada bili dio parka. Primjerice, u Mirnoj kolibi nalazi se mali ugostiteljski objekt s, usudim se reći, najljepšim pogledom u gradu, a u Slavuj gaju, koji je točka na kojoj se iznajmljuju čamci, smještena je i suvenirnica. Treća kućica nosi naziv Mali glorijet i u njoj se nudi sladoled – objašnjava ravnateljica Javne ustanove. Sve je to pak realizirano putem projekta Gradski prozori u prirodu – unapređenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture.
