Ogroman dinosaur viđen je na Gornjem gradu. No, nema razloga za paniku jer dio je novog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji ovog vikenda, nakon trogodišnje obnove, konačno otvara svoja vrata za posjetitelje. Rekonstrukcijom Palače Amadeo, zaštićenog spomenika kulture, stvoreni su novi izložbeni prostori opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, laboratoriji namijenjeni znanstvenim istraživanjima, suvenirnica i muzejski kafić, a stalni postav obogaćen je multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima poput ekrana koji se nalaze pokraj gotovo svakog eksponata. Novi postav broji više od 5000 izložaka iz 84 od 120 muzejskih zbirki te oko 200 modela, rekonstrukcija i trodimenzionalnih prikaza staništa i okoliša.
U natkrivenom atriju povijesne palača Amadeo posjetitelje će, usto, dočekati i "zagrebački kit" te model goleme psine, a s druge pak strane, ako se ulazi s Tuškanca, čeljust divovske bijele psine Otodus megalodon u stvarnoj veličini te rekonstrukcija takozvanog "istarskog dinosaura" napravljena na temelju nalaza kosti koje su krajem devedesetih godina prošlog stoljeća pronađene na području Istre.
– Naime, u razdoblju krede na jadranskoj karbonatnoj platformi pronađena su 24 nalazišta s tragovima dinosaura, većina na području Istre, a nekoliko u Dalmaciji. No samo na jednom mjestu, i to u podmorju u blizini Bala, u uvali Colone pronađene su kosti dinosaura, čime je određena nova vrsta Histriasaurus boscarollii, prema Dariju Boscarolliiju koji je otkrio nalazište – objasnila nam je muzejska savjetnica Katarina Krizmanić.
Za zagrebačkog kita čuli su gotovo svi, no malo tko zna zašto se tako zove. Naime, njegovi ostaci pronađeni su u kamenolomu ispod zagrebačkog Susedgrada. Njegova rekonstrukcija može se vidjeti iz atrija muzeja, a očuvani primjerci pronađenih kosti vide se pak iz sobe koja prikazuje cjelinu Neogon.
– Kit je vjerojatno u muzej došao polovicom 19. stoljeća, a da ih je donio major Mijat Sabljar koji je inače bio revni sakupljač okamina i ostalih ostataka pronađenih na području Podsuseda. Njegovu vrijednost prepoznao je prvi školovani geolog Đuro Pilar koji je ostatke kita poslao na odredbu u Bruxelles profesoru Édouardu Van Benedenu, koji mu je i dao ime Mesocetus agrami. Fosilni ostatci stražnjeg dijela lubanje, gornje i donje čeljusti, desne nadlaktice, dijela desne podlaktice i 12 kralježaka upućuju da je riječ o mlađem primjerku dugačkom oko 5,3 metra – istaknula je muzejska savjetnica Sanja Japundžić.
Društvo kitu u atriju pravi i model goleme psine Cetorhinus maximus, no u postav bi se trebao vratiti i pravi eksponat, koji je privremeni dom za vrijeme obnove pronašao na Velesajmu, a trenutno je na restauraciji.
– Eksponat bezopasne goleme psine, druge najveće vrste riba nakon kitopsine, dospio je u muzej 1934., a bit će ponovno izložen nakon restauracije. Prepariranje je izveo poznati muzejski preparator Pavao Allinger, a tijekom prepariranja dva dana je odvajao i čistio kožu koja je sama težila oko 800 kilograma, dok je jetra težila impozantnih 250 kilograma – govori nam Marijana Vuković, kustosica koja u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju radi već više od tri desetljeća.
VEZANI ČLANCI:
Jedan od bisera novog postava je i Švora, sredozemna medvjedica koja je do kolovoza 2014., kada je uginula prirodnim putem, plivala Jadranskim morem. Prvi put je viđena u lipnju 2005. u blizini otoka Silbe, dodaje M. Vuković, kada je utvrđeno kako se radi o odrasloj ženki te ugrožene vrste tuljana. Za života se mogla opaziti na području Istarskog poluotoka, Kvarnera i Kvarnerića, nakon uginuća je preparirana, a uz novi dermoplastični preparat u novom postavu može se vidjeti i njezin kostur.
U sklopu zbirke sisavaca izložen je i preparat tigra koji je do devedesetih godina prošlog stoljeća šetao svojom nastambom u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a odmah do njega su i preparati sivog vuka te mrkog medvjeda, zajedno s kosturima.
Dijelovi najstarijih stijena na zemlji, stromatoliti, odnosno najstariji fosili, kao i oni prvih kopnenih biljaka i životinja, mogu se razgledati na prvom katu, u sklopu Geološko-paleontološkog odjela. Doznati ondje možete i kako je tekla evolucija čovjeka, ali i kako je izgledao dramaljski lav, srednjopleistocenska izumrla najveća vrsta lava koja je ikada obitavala na prostoru Europe. Izložen je i kostur ludbreškog nosoroga, izumrle vrste koja je nastanjivala Europu za vrijeme ledenog doba, a najcjelovitiji kostur u Hrvatskoj je pronađen u prapornim naslagama kod Ludbrega.
Ulaz će u povodu otvorenja, kako je najavljeno, biti besplatan i to u subotu od 14 do 19 sati te u nedjelju od 11 do 19, no broj ulaznica je ograničen stoga su rezervacije obavezne. Svoje mjesto u obilasku možete osigurati javljanjem na mail martin.glavinic@hpm.hr ili na broj 01 46 27 339, a rezervirane ulaznice možete preuzeti sutra od 14 do 18 sati na porti muzeja.
