Jezuiti su je osnovali 1607. godine na Gornjem gradu, a trenutačna lokacija, u Ulici Hrvatske bratske zajednice, četvrta je adresa Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) koja je promijenila već osam imena. Najveća knjižnica u Hrvatskoj prostire se na čak deset katova, a otvorila je vrata bogatih zbirki prije nego što sutra proslavi svoj 417. dan.
Temperatura pod kontrolom
Ovogodišnji su Dani otvorenih vrata NSK posvećeni Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti i autoru prvog epa na našem jeziku, budući da se obilježava 500. obljetnica njegove smrti. U obilascima knjižnice koji su na rasporedu još sutra u 10, 13 i 17 sati mogu se pogledati najvažnija Marulićeva djela, ali i stari planovi njegova rodnog Splita koji se čuvaju u Kartografskoj zbirci. Najstarija izložena karta datira još iz 1558. godine, a izrađena je u Veneciji tehnikom bakroreza.
Posjetitelji mogu obići i Zbirku rukopisa i starih knjiga, koja je osnovana još 1894. godine, a krije pravo blago. Knjige stare više stotina godina čuvaju se na određenoj temperaturi koja se kontrolira čak nekoliko puta dnevno kako bi još dugo trajale. Među njima je i Marulićeva “Judita” iz 1522. godine, koju su također izložili. Pisana je na hrvatskom jeziku, čakavštinom, a u njoj stoji i posveta, istaknula je Karolina Tumbas iz NSK. U knjižnici se, dodala je, čuvaju Marulićeva originalna djela, prijepisi rukopisa, ali i prijevodi, a ono što je zaokupilo najveću pažnju posjetitelja zasigurno su bile njegove bilješke za “Juditu”. Marulić je važan i po tome što je prevodio Dantea i Petrarcu, ali i naša književna djela na latinski jezik, a mnoge je iznenadio podatak da se jedno vrijeme drukčije potpisivao.
VEZANI ČLANCI:
– Ivan Kukuljević Sakcinski poklonio nam je dvije Poslanice Katarini Obirtić. Napisao ih je Marulić, no to Kukuljević tada nije znao. Naš otac književnosti, naime, potpisivao se kao Marko Pećanić jer je bio potomak splitske plemićke obitelji. Dakle, Marko Marulić-Pećanić – otkrila je K. Tumbas. Koliko je točno Marulićevih djela u Zbirci rukopisa i starih knjiga, dodala je, teško je reći, no zasigurno ih ima više od sto. – Izlazila su u jako puno izdanja, a mi skupljamo sve vezano uz Marulića. Baš zbog toga ovdje se nalazi veliki fond njegovih djela – kazala je.
Interes za stvaralaštvo hrvatskog renesansnog pisaca i pjesnika koji je djelovao na prijelazu s 15. u 16. stoljeće doista je velik, napomenula je K. Tumbas, a “Juditu” traže mladi i stari, kao i “De institutione bene vivendi per exempla sanctorum”, odnosno “Pouke za čestit život prema primjerima svetaca”.
– Zanima ih kako izgledaju originali. Mnogi očekuju da su to neke velike knjige, a zapravo su jako male pa se često iznenade – zaključila je.
Bojanke i stare križaljke
Dani otvorenih vrata NSK posvećeni su i istaknutom hrvatskom skladatelju Blagoju Bersi, budući da se ove godine obilježava 90. obljetnica njegove smrti. Zbog toga se iz Glazbene zbirke šire zvukovi djela slavnoga skladatelja moderne koji je, kako se moglo čuti u obilasku, bio vrsni instrumentator. U sklopu manifestacije održava se i radionica nazvana “Kako se čuva baština NSK?”, na kojoj možete sudjelovati danas od 15 do 17 sati, a za vrijeme odmora posjetitelji imaju priliku i pokušati riješiti križaljke i zagonetke iz 1928., odnosno 1934. godine te obojiti jedinstvene bojanke s motivima građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
VIDEO: Najstariji frizerski salon u Hrvatskoj slavi sto godina postojanja
