“Kasnim i jedva se ubacujem u pretrpanu dvoranu. Neopisivo je vruće i smrdi. Danas je daleko najmlađa publika od tri večeri koje pratim. Šutka ne prestaje, svi znaju sve riječi i zborno pjevaju. Djevojka ispred mene zamahnula je rukom i zabila mi prst između kapka i očne jabučice, i malo povukla: Sori. Opsovao sam je.” Možda na prvu ove rečenice izgledaju kao obično svjedočanstvo iz tipičnog subotnjeg provoda, no kada se smjeste u prostorije Muzeja grada Zagreba (MGZ), postaju dio izložbe.
Nazvana je “Zagreb na bis”, a riječ je o izložbi koja je pregled godine dana nezavisne glazbene scene metropole putem fotografija s koncerata, plakata i drugih eksponata. Pokriva događanja u razdoblju od lanjske do ovogodišnje veljače, a u njemu je Juraj Sekula, autor postava i kustos MGZ-a, posjetio čak 35 koncerata. – I stvarno sam umoran. Volim ići na koncerte, ali taj mi je tempo bio previše pa sam sada na pauzi – govori.
Izložba u podrumu zdanja u Opatičkoj 20 može se razgledati do kraja godine, a postav, napominje Sekula, nije presjek kompletne alternativne scene jer su klubovi i bendovi birani po njegovim preferencijama. Obuhvaćeno je 11 zagrebačkih okupljališta, poput Močvare, KSET-a, Attacka, Boogalooa i Tvornice, s kojima je autor i surađivao te tako skupljao muzejsku građu, a neke su predmete donirali i bendovi. Skupljale su se set liste, plakati, ulaznice, “flyeri” i slični klupski suveniri, a izloženo je i tristotinjak fotografija za koje su u prvom redu zaslužne Marina Uzelac i Staša Popadić, zatim članovi Fotografske sekcije KSET-a kao i drugi mladi fotografi.
Neki su se eksponati putem i gubili pa je tako, primjerice, Juraj nakon prvog koncerta na kojemu je nastupio zagrebački bend Paul the Walrus u KSET-u uzeo čašu s logom kluba koja je potom “nestala” u obližnjem kafiću. O slučaju se može čitati u neobičnoj legendi u postavu “Zagreba na bis” u kojoj autor opisuje dojmove s koncerta. A koncerti i dojmovi bili su raznovrsni, od bendova koji su rasprodali Tvornicu u trenu do onih na kojima je pjevao uz dvadesetak ljudi u publici, kao što je to bio slučaj na nastupu benda Popečitelj na Jabukovcu. Popratio je i prvu međunarodnu konferenciju nezavisnih koncertnih prostora i klubova u metropoli “Substrat Zagreb” pa tom prilikom posjetio i koncerte domaćeg indie-punk benda Seine i grupe Nemeček. A među su ostalim glazbenicima i skupinama obuhvaćenima izložbom također Pips, Chips & Videoclips, Cinkuši, Nina Romić, Porto Morto, Obojeni Program, Svemirko, Klinika Denisa Kataneca, Sara Renar...
VEZANI ČLANCI:
Najteži dio, osim tempa koncerata, bila je birokracija, ističe Sekula, jer je za svaki eksponat trebalo ishoditi određenu dokumentaciju. A riječ je o čak osam stotina eksponata koji su ovim projektom obogatili fundus MGZ-a. – Muzeji u nas obično prate službenu, elitnu kulturu, a ja sam htio da bude zastupljena i ona nezavisna, koja često prolazi ispod radara institucionalne mreže. Upravo se na toj alternativnoj sceni razvijaju neki od najinovativnijih pravaca koji kasnije postaju mainstream, a potrebno je pratiti što se događa u klubovima, na koncertima, jer je to važan segment zagrebačke kulture – govori Juraj.
Projekt vidi i kao svojevrsni omaž svojoj mladosti, dodaje, a posjetitelji izložbe mogu steći uvid u glazbu i kulturu s kojom do tada nisu imali doticaja. Ljubitelji alternative pak u postavu mogu pronaći najdraže glazbenike, ali i one s kojima će se tek upoznati. Muzej grada Zagreba, spomenimo, djelovao je tijekom 2023. pod geslom “Godina glazbe”, u sklopu čega je pokrenut dokumentarni projekt o nezavisnoj koncertnoj sceni u metropoli pa je izložba i njegov svojevrsni nastavak. A postava koji tematiziraju glazbu u Opatičkoj 20 ne manjka pa je nakon lanjskih “Osjeti harmoniju Zagrebačke filharmonije” i “Dora – zapis na brezovoj kori”, koji je bio posvećen slavnoj skladateljici Dori Pejačević, došao red i na alternativu.
