S kulturom nije upalilo, pa su se u gradskoj upravi sad “bacili” na ekologiju. Europska zelena prijestolnica Zagreb će pokušati postati Zagreb 2022. godine, za što će morati biti najbolji u 12 kategorija, od kojih je jedna, ni više ni manje, nego otpad.
Treba ih dvadeset
Isti onaj koji se, redovito prijavljuju Zagrepčani, ne odvozi pa se žute vrećice pune plastike gomilaju po kvartovima, a stanari zgrada međusobno se mole da prestanu odlagati i biootpad jer se on cijedi iz kontejnera te smrdi onima koji žive u prizemljima i na prvim katovima zgrada. Ali, krenimo redom. Radna skupina, koja će skupiti i pripremiti sve dokumente potrebne da metropola uopće bude kandidat za Europsku zelenu prijestolnicu, osnovana je, a na njenu su čelu dvije žene iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje, Sanja Jerković i Irena Matković. Isti je to ured koji je idejni začetnik, usput bude rečeno, i Ljeta na Savi. Osim Jerković i Matković, još je 18 članova komisije, a svi oni imat će zadaću, među ostalim, pripremiti “relevantne pokazatelje vezane za teme ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, održive urbane mobilnosti, održivog korištenja zemljišta, prirodne i biološke raznolikosti, kvalitete zraka, buke, otpada, vode, zelenog rasta i inovacija, energetike i upravljanja”. A to treba raditi 20 ljudi jer, objasnili su iz Grada, takav je obim posla.
– Nagradom Europska zelena prijestolnica prepoznaju se i nagrađuju lokalni napori za poboljšanje okoliša, gospodarstva i kvalitete života u gradovima, a cilj je nagrade i ohrabriti gradove na postavljanje novih, ambicioznijih ciljeva, kao i za predani rad na daljnjim poboljšanjima u područjima kvalitete okoliša i održivog urbanog razvoja – obrazlažu u gradskoj upravi zašto bi bilo dobro nagradu osvojiti pa dodaju kako se ona svake godine dodjeljuje gradovima s više od sto tisuća stanovnika koji dokažu doprinos okolišnoj, društvenoj i ekonomskoj održivosti. A sam preduvjet prijave Zagreba jest “provedba niza aktivnosti koje zbog značaja, opsega i složenosti poslova” zahtijevaju, eto, uključenost većeg broja službenika.
Obnovljivi izvori
A oni će, među ostalim, morati dostaviti podatke kao što su emisija CO2 po stanovniku, koliko ljudi za kretanje u radijusu od pet kilometara koristi, primjerice, javni prijevoz ili hibridna vozila, koliko ima zelenih površina u gradu, ali i koliko se kilograma otpada po stanovniku proizvede godišnje. Što se samog smeća tiče, Europskoj komisiji morat će se dostaviti i postotci o odvojeno prikupljenom otpadu, o recikliranom, ali i o opasnom otpadu te planu njegova zbrinjavanja. Za dobivanje nagrade razmatra se i količina buke u gradu, ali i, primjerice, gubitak pitke vode u cijevima, koja u našoj metropoli iznosi visokih 50 posto.
Obnovljivi izvori energije također su jedan od kriterija, baš kao i način samog upravljanja gradom. Kandidirati se treba i tri godine unaprijed pa se sad već, primjerice, zna da je sljedeće godine Europska zelena prijestolnica portugalski Lisabon, dok je titula 2021. osigurana za finski grad Lahti. Zelena se prijestolnica bira od 2010. godine, a titulu su dosad ponijeli, među ostalim, Stockholm, Kopenhagen i Ljubljana, dok je ove godine “zeleni” prvak Oslo. Glavni cilj dodjele nagrade, kaže Europska komisija, jest poticanje gradova na ekološki i održivi način funkcioniranja.
VIDEO Ležeći policajci u Voltinom u Zagrebu sanirani aslfatom
buahahahhahahahaha..prvotravanjska sala u rujnu!!! Zagreb ZELENA prijestolnica?? Ovako smrdljiv i zatrpan smecem??? Ma dajte najte...