Paromlin, kino Europa, Tuškanac, jačanje manifestacija i programa u kvartovima. Prema najavama iz gradske uprave, zagrebačka kulturna scena u ovoj bi godini trebala doživjeti veliki zamah. Da je sektor visoko na listi prioriteta svjedoči i to što su neki projekti uvršteni među sedam kapitalnih investicija u 2024., a prošli su tjedan programima javnih potreba u kulturi dodijelili gotovo dvostruko više novca nego lani. Stoga smo s pročelnicom Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Eminom Višnić razgovarali o najvažnijim programskim i infrastrukturnim ulaganjima.
Na posljednjem lanjskom zasjedanju Gradske skupštine usvojen je program razvoja kulture od 2024. do 2030. Koji su noviteti?
Riječ je o temeljnom dokumentu razvoja kulture u Zagrebu. Kada smo preuzeli ovaj ured, situacija je bila takva da se radi uglavnom po inerciji, bez konkretne strategije, pa smo htjeli napraviti jasan plan za idućih sedam godina, uključujući ovu. Razlog za to bio je definirati prioritete u kulturi, i to tako da se u izradu uključe oni na koje će se dokument i odnositi. U procesu je sudjelovalo više od 50 stručnjaka iz područja kulture, od kojih je većina izabrana putem javnog natječaja. Na kraju možemo biti sretni da imamo strategiju koja nije tek popis nekakvih želja i općih ideja, već uz strateške ciljeve ima aktivnosti i mjere kojima će se provoditi.
S 1. siječnja krenula je u implementaciju, a prva se aktivnost odnosi na financiranje programa nezavisnih organizacija i gradskih ustanova i od ove smo godine u tom smislu krenuli s bitnim povećanjem u proračunu. Usto, ove godine imat ćemo tri nova natječaja. Jedan je usmjeren na stabilizaciju i razvoj neprofitnih organizacija u kulturi, drugi je namijenjen mladim umjetnicima, a treći je orijentiran na interkulturnu razmjenu i integraciju sa strancima koji žive u Zagrebu.
Drugi je aspekt strategije infrastruktura. Koje biste projekte u tom segmentu izdvojili?
Tu je, naravno, društveno-kulturni centar i gradska knjižnica Paromlin za koji su odabrani izvođači. Prioritet je i obnova kina Europa koja je u završnoj fazi dorade glavnog projekta, nakon čega će se raditi izvedbeni. Prijavljujemo ga i na EU fondove, ali to guramo kao strateški projekt za koji nećemo nikoga čekati i, ako treba, spremni smo ga u potpunosti financirati iz proračuna. Kada je riječ o kinu Tuškanac, pri kraju je sanacija krova koja je nužna da bi se zgrada zaštitila. Rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, definirali smo projektni zadatak u suradnji sa Zagreb filmom te Hrvatskim filmskim savezom koji je ondje godinama radio program. Novitet je da će se uz kinodvoranu ondje osigurati i prostor za znatnu arhivu Zagreb filma, ali i za animacijski studio.
Ni Tuškanac nije ovisan o fondovima, ako bude prilike, prijavit ćemo se, ali spremni smo da i to ide iz proračuna. Znatan je pothvat i kino Kalnik, za što se išlo u doradu glavnog projekta i očekujemo da će se uskoro objaviti natječaj za izvođače, a prilično sam sigurna da će radovi krenuti ove godine. Treba istaknuti i poseban infrastrukturni projekt koji upućuje na to koliko nam je suradnja u kvartovima važna, riječ je o objektu bivše tržnice u Starom Trnju, koji ne obiluje kulturnim sadržajima, a taj se prostor trenutačno koristi kao skladište.
Ondje planiramo uvesti praksu participativnog projektiranja, što znači da će projektanti s lokalnom zajednicom, stanovnicima i korisnicima prostora koji su orijentirani na šire teme smisliti do detalja što bi ondje trebalo biti. Također smo i u cjelovitoj obnovi od potresa u koju ulaze naše četiri velike institucije, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon, Kazalište Komedija te Kuća filma na Novoj Vesi. Nakon Gavelle, ove će godine biti završen Arheološki muzej te ćemo otvoriti sasvim novi Prirodoslovni muzej, jedan moderan prostor i atraktivan postav.
Paromlin je jedna od najrazvikanijih investicija za ovu godinu. Što sve ondje možemo očekivati?
Svi se jako radujemo toj najvećoj investiciji u kulturi, zapravo najvećoj investiciji ove gradske uprave. Zamislite scenarij: ulazite u predivan novi objekt koji okružuju uređene zelene površine. S desne je strane prostor gdje se djeca igraju i imaju organizirane aktivnosti, a s lijeve je kafić u kojem se možete sresti s prijateljima ili upoznati nove i zanimljive ljude. Dalje ćete naletjeti na neku tematsku izložbu, a u velikoj dvorani moći ćete čuti svjetske zvijezde intelektualne i književne scene, ali i susresti se s domaćim autorima, pogledati predstavu ili slušati koncert. Knjižnica će biti na nekoliko katova, imat ćemo i “makerspace” za one koji će kombinirati kreativnost i tehnologiju, a uredit će se i mali glazbeni studio.
Dakle, riječ je o živom centru zagrebačke kulture, ali i mjestu za koje očekujemo da će ga rado pohoditi cijela zagrebačka aglomeracija. Prednost je i što je sjajno povezano zbog blizine vlaka, autobusa i tramvaja, a imat ćemo i spremište za bicikle te garažu s više od 300 mjesta. Sada su u tijeku administrativno-pravni postupci u vezi s nabavama, a početak radova očekujemo u proljeće. Procijenjeno je da će gradnja trajati dvije godine, a onda slijedi opremanje. Predvidjeli smo dvostruki sustav upravljanja pa će cijeli kompleks voditi Knjižnice grada Zagreba u partnerstvu s ustanovom Novi prostori kulture. Programska okosnica orijentirana je na poticanje čitanja, obrazovanje i znanje. To su vrijednosti koje želimo ondje promovirati. U velikom dijelu centra moći će se boraviti besplatno ili uz jako malu naknadu.
Spomenuli ste Nove prostore kulture, ustanovu čije je osnivanje potvrđeno na Skupštini krajem prošle godine. O čemu je zapravo riječ?
To je jedina naša ustanova koja je orijentirana na kvartove, ali na razini cijeloga grada. Jedna je od funkcija, kao što to i ime govori, upravljanje novim prostorima kulture, a uz Paromlin, tu su i bivše kino Kalnik, interkulturni centar na Trnju te galerija u Draškovićevoj. Radit će svoje programe, ali ideja je i da surađuju s drugim akterima u kulturi. Također, provodit će jedan od naših novih velikih projekata, Zagrebački kvartovi kulture, te raditi na organizaciji glazbenog programa suvremenog autorskog zvuka u jednom od prostora u središtu grada. Trenutačno se radi na uspostavljanju organizacijskih temelja nove ustanove, a vjerujem da će vrlo brzo opravdati i razlog zašto je osnovana.
Kulturnoj sceni nerijetko se spočitava da je mahom orijentirana na središte grada. Imate li plan da se pojača ponuda u kvartovima?
Tom problemu pristupamo na više načina. Jedan je natječaj za programe kulture i umjetnosti u zajednici koji smo pokrenuli prije godinu i pol dana. Trenutačno imamo 36 programa u 16 kvartova koji dosta ravnomjerno pokrivaju grad, a ove ćemo godine u njega uložiti još više sredstava kako bismo obuhvatili gotovo sve kvartove. Usto, ove godine počinje projekt Zagrebački kvartovi kulture, i to s proljetnim i jesenskim izdanjem, a namjera je u sljedećih nekoliko godina s tim dvama projektima obuhvatiti cijeli Zagreb. Također treba spomenuti centre za kulturu koji su bogatstvo i specifičnost našeg grada, a godinama su bili zanemarivani. U strategiji je predviđeno i ulaganje u njihovu obnovu, a gradit ćemo i nove objekte. Na zapadu će ključnu ulogu u tom smislu imati bivše kino Kalnik. Zagreb ima i zanimljivu situaciju s prostorima mjesnih odbora.
VEZANI ČLANCI:
U nekima od njih već se događaju razne aktivnosti, ali želimo to pojačati. Golem su potencijal naše gradske knjižnice s 45 lokacija i ogranaka i ideja je da osnažimo programe koji se u njima provode. U svemu tome ključno nam je da se programi rade tako da su orijentirani na zajednicu, u suradnji sa školama, umjetnicima, udrugama i stanovnicima kvartova. To je jedini način da se takve prakse ukorijene u lokalnu zajednicu, a tako gradimo i publike koje će pohoditi i kulturne institucije u centru.
Ove godine i svjetska zvijezda Ed Sheeran stiže na Hipodrom. Možemo li u budućnosti očekivati više ovakvih imena u metropoli?
Mislim da su Zagreb, zahvaljujući nekim drugim događanjima poput INmusic festivala, ali i zbog dobrih pokazatelja stabilnosti i pouzdanosti koji dolaze s novom upravom, prepoznale svjetske kompanije koje se bave organizacijom koncerata velikih komercijalnih zvijezdi, kao mjesto gdje se takvo nešto može dogoditi. Grad je tu da osigura logističke i druge potrebne preduvjete. S obzirom na to da je riječ o komercijalno potpuno isplativom projektu, mi tu zapravo ništa ne financiramo, čak će Grad i zaraditi jer organizator plaća sve usluge, a indirektno će zaraditi i brojni drugi, znate da su ulaznice prodane u roku ‘odmah’. Nije lako sjetiti se posljednjega velikog koncerta koji smo imali na lokacijama kao što su Hipodrom ili Maksimir, ali vjerujem da će Ed Sheeran potaknuti i druge.
VIDEO: Nestao pa opet 'uskrsnuo': 'Di si radosti' grafit jutros ponovno osvanuo ispred Mimare
To je ona gospođa koja je zakuhala u Rijeci, kada je bio "Grad kulture"!? Iskreno, maknite nam se više s (ne)kulturom. Muzej suvremene umjetnosti je primjer ulupanih novaca u nešto što ne radi nikakav povrat. Zgrada se gradila godinama, projekt je apsolutno neatraktivan, a zgrada je s onim plastičnim oplatama totalno ofucana. Naravno, politički snažno na braniku crvenila! Nema li ovaj grad puno većih potreba od širenja nekomercijalnih kulturnih sadržaja? Cijeli grad je ruglo, zapušten, išaranih fasada, išaranih pločnika i klupica, zatrpan smećem, obrastao travurinom, s divljim životinjama koje bauljaju..... Mogu li nemožemovci otvoriti svoje pospane krmeljave okice, maknuti ružičaste naočale i pogledati na što sve skupa sliči?