Mladi nikad kao danas nisu bili toliko izloženi utjecajima iz okoline, od interneta, medija, društvenih mreža, ali unatoč tome zagrebačkim gimnazijalcima i u buntovnoj tinejdžerskoj dobi uzor su prije svega njihovi roditelji.
Pokazalo je to istraživanje Večernjeg lista na uzorku od 261 učenika iz I., V., II. i IX. gimnazije.
Anketirani mladi koji bi trebali biti budući uspješni članovi društva očito dolaze iz stabilnih obitelji jer, kako je davno napisao Tolstoj, "Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna nesretna je na svoj način".
Na pitanje tko su im uzori gimnazijalci su najčešće odgovarali roditelji, smjestivši ih na prvo mjesto, ispred intelektualaca, sportaša, braće, sestara, iako, što je tipično za adolescenciju, s njima ne provode puno vremena. No, kada se gledaju razlike po spolu, učenicama su u većem postotku od učenika uzor roditelji.
Snažan utjecaj
Profesorica razvojne psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Gordana Kuterovac Jagodić, uz ogradu da je riječ o prigodnom, a ne reprezentativnom uzorku pa se rezultati istraživanja ne mogu generalizirati na sve srednjoškolce, ističe:
– Ne iznenađuje da su mladima u srednjoj adolescenciji najčešći uzori roditelji. Iako se u adolescenciji češće i više druže s vršnjacima, a malo vremena provode s roditeljima, što pokazuje i Večernjakova anketa, roditelji i dalje imaju vrlo snažan utjecaj na njih. Dok su im vršnjaci uzori za marginalnije stvari poput stila odijevanja, vrste glazbe, frizure i načina provođenja slobodnog vremena, ipak se za najvažnije stvari savjetuju s roditeljima i dijele njihove vrijednosti. Roditelji imaju veći utjecaj za odabir škole ili zanimanja te druge vrijednosti nego vršnjaci. No, značajnu ulogu za njih imaju i braća i sestre, kao što se vidi iz ovog istraživanja. Zanimljivo je da su im intelektualci na drugom mjestu uzora, što bi trebalo biti vrlo dobro ako su to i vrijednosti koje cijene. No, moguće je i da su mnogi odgovori na ovo pitanje bili društveno poželjni – kaže Kuterovac Jagodić.
Kada je riječ o odnosu prema obitelji, mladi se ne razlikuju od ostalih građana jer je lani i barometar hrvatskog društva, Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, pokazao da su građani svojim obiteljima jako zadovoljni.
– Odgovori gimnazijalaca koji bi trebali biti budući mladi uspješni ljudi pokazuju da je obitelj, ako je stabilna, izuzetno važna za razvoj djece. Obitelj i treba biti najvažnija u njihovu odgoju. Iako se u adolescenciji mladi više okreću vršnjacima, i ovo istraživanje pokazuje da su im roditelji i u srednjoj školi i dalje važni – kaže prof. psihologije Andreja Brajša-Žganec s Instituta Pilar.
Nakon roditelja i intelektualaca, gimnazijalcima su uzor sportaši, osobito dečkima, te braća i sestre, a estradne zvijezde i političari na dnu su njihova izbora, što bi moglo značiti kako su kritični i da će pametnije od prosjeka građana birati one koji dolaze na vlast. No, zabrinjavajuće je da su nastavnici učenicima nisko na ljestvici uzora. Je li problem u sustavu vrijednosti i odnosu društva prema potplaćenim i marginaliziranim nastavnicima?
– To što nastavnici nisu često birani kao uzori može biti rezultat toga što nisu dovoljno cijenjeni u društvu. Njihov rad nije dovoljno valoriziran (plaća, status...) pa učenici odgovaraju kako im oni nisu uzori možda i u smislu da ne bi željeli biti nastavnici jer to nije prestižno zanimanje. No, zato su sportaši iskočili kao uzor, osobito mladićima, što se može tumačiti kao uzor u sportskim uspjesima, trudu i radu ili, pak, u dobrim prihodima i slavi – kaže prof. Kuterovac Jagodić.
Omiljene aktivnosti
U slobodno vrijeme gimnazijalci najviše vole izlaziti s prijateljima, slušati glazbu, baviti se sportom, a nakon toga po važnosti su gledanje TV-a i zabavljanje na društvenim mrežama. Brajša-Žganec komentira kako to znači da strukturirano provode slobodno vrijeme, što je jako dobro.
Učenice više od učenika u slobodno vrijeme izlaze s prijateljima i slušaju glazbu, dok se učenici nešto više bave sportom i gledaju TV, a jednako se zabavljaju na društvenim mrežama. Od medija najčešće koriste Facebook i YouTube, a web-stranice novina svakodnevno posjećuje 45,6% gimnazijalaca.
