Humanitarna pomoć hrvatskim braniteljima, akcije unosa fazana u gradske parkove, oralna vakcinacija lisica radi sprečavanja bjesnoće...
Samo su to neke od aktivnosti lovaca metropole okupljenih u Lovački savez grada Zagreba (LSGZ), kojih se u 30 godina postojanja, otkako su osnovani 21. prosinca 1991., nakupio priličan broj. Preksinoć su proslavili okrugli rođendan, a ujedno su obilježili i 140 godina organiziranog lovstva u Zagrebu. Na svečanosti je predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) Đuro Dečak uručio povelje i posebna priznanja onima s 50 godina lovačkoga staža, a uz njega, na proslavu je stigao i tajnik HLS-a Ivica Budor, ali i predstavnici lovačkih društava koje djeluju na području Zagreba.
Prisutne je u ime gradonačelnika Tomislava Tomaševića pozdravio i njegov izaslanik, pročelnik Ureda za poljoprivredu Dejan Jaić. Upravo su zagrebački lovci u ratnim devedesetima, kao i njihovi kolege širom Hrvatske, naglasio je predsjednik HLS-a Dečak, dali značajan doprinos u obrani domovine.
Prvo vrijeme nakon osnivanja, dodao je predsjednik LSGZ-a Miljenko Kruc, bilo je teško i izazovno, a život se u lovačkim društvima bitno promijenio u protekla tri desetljeća, ponajviše zbog sve veće urbanizacije kojom se smanjuju lovne površine, pa su se zagrebački lovci okrenuli lovnom streljaštvu, u kojem redovito osvajaju nagrade. U okviru saveza djeluje i lovno-kinološka ekipa čiji su članovi u više navrata bili ekipni prvaci Hrvatske. LSGZ je ujedno i suprovoditelj programa zaštite diljači Zagreba i parka prirode Medvednica, na čijem području se prije desetak godina počeo naglo povećavati broj divljih svinja.
Isto se događa u svim lovištima Grada, pa se stanovnici zbog sve češćih upada divljači u naselja obraćaju njima, no oni s njihovim hvatanjem, kažu, nemaju veze, već je za to zadužena ekipa iz Azila Dumovec.
- Jedan od ključnih razloga odlične prilagodbe divlje svinje urbanoj sredini je sve više zapuštenih poljoprivrednih površina kao i nedozvoljeno odlaganje biootpada tako da danas imamo pojavu divlje svinje u svim gradskim četvrtima - kaže Kruc.
Svake godine, dodaje, organiziraju i akcije čišćenja šuma i vodotoka od glomaznog otpada, u kojima redovito iznesu nekoliko tisuća kubika glomaznog otpada. No temeljna im je zadaća, zaključuje Kruc, edukacija budućih lovaca, koji će nastaviti ono što su starije generacije započele.
U cilju zaštite ljudskih života i dobrobiti prema životinjama, lov bi trebalo zakonom zabraniti. Svjedoci smo da baš svake godine umjesto životinje lovci napucaju nekoga od svojih kolega, a o ubijanju životinja iz čistog užitka danas u 21. stoljeću suvišno je i govoriti.