Otapanje snijega i velika vlaga aktualizirali su problem zagrebačkih dimnjaka. Zbog neispravnih dimovodnih instalacija 25 do 30 posto građana Zagreba - stalno se truje! Tvrdi to Zdravko Šenjug, tajnik Sekcije dimnjačara grada Zagreba i predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge.
Problemi u dimnjačarskoj struci traju godinama. Građani se često ljute na dimnjačare, dimnjačari na građane, ali i pravosudni sustav.
- Prije gotovo četiri godine raspisan je natječaj za dodjelu koncesija dimnjačarskim obrtima. Skupština grada tada je donijela odluku o dodjeli koncesija, na koju se, zbog nezadovoljstva odlukom, žalilo šest sudionika natječaja koji su podnijeli tužbu Upravnom sudu. Lani je riješeno pet tužbi, ali iz nepoznatih razloga ne i šesta. Zbog toga je cijeli postupak još u tijeku, i dok se ne riješi - koncesije ne može dobiti nitko. Umjesto koncesija tako svi vlasnici dimnjačarskih obrta u gradu sada imaju privremene ugovore o radu u pojedinim dijelovima grada - kaže Z. Šenjug.
Neriješena pravna regulativa dimnjačarima otežava posao. Dosta građana navodno zna za probleme s koncesijama i to im ponekad daje za pravo da se nerijetko bahato postavljaju prema dimnjačarima, ne puštaju ih u kuću, rade pritisak na njih prijetnjama da im mogu osporiti ionako nesiguran ugovor o radu. Zbog pravne nesigurnosti raste siva ekonomija i u toj struci. Gradom su već nekoliko puta kružili lažni dimnjačari.
- Dodjela koncesija konačno bi uvela reda u struku i iz igre bi ispali oni dimnjačari koji neprofesionalno i nekvalitetno obavljaju svoj posao. Time bi usluga dovedena na višu razinu, pa bi i građani bili zadovoljniji - objašnjava Šenjug.
Prije aktiviranja dimnjaka koji dugo nisu korišteni, upozoravaju dimnjačari, potrebno je s vrha dimnjaka skinuti naslage snijega kako bi on mogao povući dim. U protivnom može doći do začepljenja dimnjaka odnosno vraćanja plinova u prostoriju, što u najgorem slučaju dovodi do trovanja stanara. Zagrebački dimnjaci u katastrofalnom su stanju, a procjenjuje se da je oko 60 posto gradskih dimnjaka neispravno. Mnogi dimnjaci izgrađeni su ili nadograđani od salonitnih cijevi koje ne mogu izdržati pritisak dima iz njih pa dolazi do začepljenja. Kod prelaska grijanja s krutog goriva na plin potreban je atest koji potpisuje dimnjačar. Prije toga dimnjačar treba detaljno pregledati dimnjak i svojim potpisom jamčiti njegovu sigurnost. Mnogi to ne čine, ali mnogo je i građana koji rade pritisak na dimnjačara radi ubrzavanja cijele procedure prijetnjama kako će ga tužiti. Takvi slučajevi obično završavaju problemima s dimnjacima kada plin krene. Navodno ima problema sa cijelim kvartovima čija je plinifikacija provedena bez potrebnih provjera dimnjaka. Plinska ložišta navodno su spojena na neispravne dimnjake u dijelovima Prečkog, Klake, Studentskog grada, Remetinca i Savskog Gaja.
M. Mapilele