Gdje ste bili 16. rujna, 1998. godine? Ako ste, tog jesenjeg dana kupovali, ili pak prodavali na zagrebačkom Dolcu, možda ste među onima koji taj dan do danas pamte jer su se tada, među štandovima s voćem i povrćem, našli oči u oči s bivšom, britanskom premijerkom, Margaret Thatcher. Ona je dan ranije, stigla u četverodnevni posjet Hrvatskoj te je tom prigodom postala i počasna građanka Zagreba. Političare mlade države barunica je vizionarski i ne baš 'u rukavicama' upozorila na moguće 'greške u koracima', ali i opasne posljedice, poput korupcije i zlouporaba u privatizaciji, poručivši da nitko ne smije biti iznad zakona. Jesu li naši političari poslušali vizionarske poruke željezne lady- prosudite sami.
Tog je 16. rujna, prije dva i pol desetljeća, 'željezna lady' rastopila srca kumica na zagrebačkom Dolcu te su joj do vrha, 'napunile cekere' ukusnim proizvodima sa svojih imanja. Bilo je tu domaćeg kruha i sira, ukrasnih tikvica i slatke, mljevene paprike, no barunicu Thatcher od Kestevena posebno su zaintrigirali mlinci koje, priznala je, nikada do tada nije vidjela a kamoli kušala stoga je odmah zatražila i recept.
Po pisanju naših novinara, koji su, svjedoče članci koje smo pronašli u našoj nedavno digitaliziranoj arhivi, pratili svaki njen korak. Tog dana na Dolcu Thatcher ipak nije probala šljive, no kumici je obećala da će to svakako učiniti, uz rakijicu. Tadašnji direktor 'Tržnica i veletržnice', Tomica Tomljanović, darovao je barunici licitarsko srce, cvijeće i lutku odjevenu u šestinsku narodnu nošnju. Nakon šetnje Dolcem, Thatcher je prošetala Trgom bana Josipa Jelačića te razgledala banov spomenik i Manduševac. Tadašnja gradonačelnica Zagreba, Marina Matulović-Dropulić pozvala je visoku gošću na kavu napominjući kako je to u hrvatskoj metropoli običaj no, za čavrljanje uz kavicu, Thatcher ipak nije imala vremena.
Kumice s Dolca, dakako, nisu bile jedine koje su darivale bivšu, britansku premijerku. Dan ranije, odmah po dolasku u Lijepu našu, željeznu lady ugostio je prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman te joj je u Predsjedničkom uredu, u Zagrebu, uručio najviše hrvatsko odlikovanje, namijenjeno stranim državnicima - Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom.
U nazočnosti tadašnjeg potpredsjednika Vlade, Zlatka Mateše i ondašnjeg ministra vanjskih poslova, Mate Granića, kao i brojnih drugih državnih dužnosnika to je visoko priznanja dobila za izrazit doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Velike Britanije i naše zemlje, ali i za iskazivanje potpore uspostavi slobodne, nezavisne, demokratske i suverene Hrvatske.
Franjo Tuđman joj se time zahvalio jer je 'od samog početka agresije na Hrvatsku, Thatcher jasno i nedvojbeno razlikovala napadače od žrtve te se, svojom čvrstoćom i osobnošću, dosljedno priklonila obrani istine od agresije, čime je pridonijela ostvarivanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja Hrvatske'. Upravo su potezi Margaret Thatcher, smatrao je prvi predsjednik, bili odlučujući u trenutku kada Hrvatska u svojoj borbi nije nailazila na razumijevanje i potporu međunarodnih čimbenika.
Visoko se odlikovanje tada zalilo i šampanjcem, što je objektivom ovjekovječio naš fotograf, Drago Havranek, a povijesnu je fotografiju, kao i čitavu seriju članaka sačuvala naša arhiva. Bio je to velik događaj za Hrvatsku, ali i za bivšu britansku premijerku koja je, drugog dana svog boravka u Zagrebu, dobila dvije počasne titule. U palači Dverce, na svečanom prijemu, tadašnji predsjednik Gradske skupštine, Zlatko Canjuga, uručio joj je Povelju kojom se proglašava počasnom građankom Grada Zagreba, a na prijedlog tadašnjeg ministra vanjskih poslova, Mate Granića, ondašnji rektor, prof. dr. Branko Jeren, uručio joj je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.
Ujutro, 17. rujna, Thatcher je posjetila Vukovar, a potom i Mitnicu. Položila je vijenac na Novom groblju, obišla masovnu grobnicu kraj Sotina i grobnicu na Ovčari te posjetila Ilok. Uvjerivši se u razmjere razaranja i još uvijek duboke rane Hrvatske, Thatcher je tada pozvala međunarodnu zajednicu da, svojim doprinosom, pomogne u obnovi, posebno Vukovara. Poručila je da taj grad, simbol strašne brutalnosti, nevjerojatne hrabrosti, ali i simbol slabosti svijeta koji je dopustio da se takva tragedija dogodi, treba pretvoriti u svjetionik trajne nade.
Po povratku u Zagreb Thatcher je razgovarala s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom, mons. Josipom Bozanićem te s predsjednikom Hrvatskog državnog sabora, Vlatkom Pavletićem. U petak se, u Dubrovniku, sastala s prognanicima i povratnicima te s predstavnicima lokalnih vlasti, a sve je tada pratila naša novinarka, Marina Šerić.
Upisavši se u knjigu počasnih doktora Zagrebačkog Sveučilišta, Margaret Thatcher je poručila da Hrvatska, nakon što je postala cjelovita, mora razvijati i ostale aspekte slobode.
–Sloboda zahtjeva ograničenu vlast, a ona se mora usredotočiti na čvrstu valutu, socijalnu sigurnost, učinkovitost zakona i red, te na jaku obranu. Kada oni, koji su na vlasti, imaju previše moći, postoji opasnost od korupcije, a to je nešto što može poljuljati povjerenje ljudi u državu - upozorila je bivša britanska premijerka, prije punih 25 godina. Istaknula je, tada, da je jednako kao politička, važna i ekonomska sloboda, naglasivši kako je preduvjet te slobode da privatne osobe, a ne Vlada, kontroliraju najveći dio bogatstva u državi.
–Država bi trebala prodati sve nekretnine i poduzeća, koja može. Da biste izbjegli zlouporabe, privatizacija mora biti otvorena i poštena. Bitna je oznaka vladavine zakona, da nitko, bez obzira na to koliko bio moćan, ili privilegiran, nije iznad njega - naglasila je Thatcher, dodajući kako Hrvatska ima misiju da bude predziđe mira te treba promovirati vladavinu mira i demokracije u čitavoj regiji.
Nadam se da imamo imena ulica i trgova koji nose njeno ime! Zaslužuje