KRIZA I STANDARD Sindikati su već “kupili” odgodu zamrzavanja osobnih dohodaka zahvaljujući pravu na otkazni rok

Zamrzavanje plaća nemoguće je prije ljeta

06.02.2009.
u 19:23

Sve i da vlada prihvati sugestije ekonomista i poslodavaca i zamrzne plaće u državnoj upravi i javnom sektoru, ta se odluka neće moći provesti prije ljeta, a moguće i do jeseni. Sindikati su već “kupili” četveromjesečnu odgodu zamrzavanja jer, prema kolektivnim ugovorima, imaju pravo na otkazni rok.

Procedura kao spas
Taj rok traje tri mjeseca, ali počinje teći tek nakon što sindikati odgovore na vladin prijedlog - što se može rastegnuti na mjesec dana i eto vam ljeta. Procedura u ovom slučaju spašava 200 tisuća radnika kojima se plaće isplaćuju iz proračuna jer će im povišica od približno 300 kuna mjesečno ostati sve dok se vlast i njezini savjetnici ne dogovore jesmo li i koliko u krizi.

Kada bi vlada preskočila otkazni rok, Siniša Kuhar, tajnik službeničkog sindikata, kaže da bi sindikat odmah podnio tužbe sudu koje bi u roku od godinu ili dvije počele stizati na naplatu.

Ušteda upola manja
Iz tog proizlazi da zamrzavanje plaća ne bi donijelo uštedu od 1,8 milijardi kuna, kako se prije govorilo, već približno 900 milijuna kuna. Iz vladinih krugova može se čuti da i njih muči dvojba isplati li se za taj iznos ulaziti u klinč sa sindikatima ili treba troškove rezati negdje drugdje.

- Mi smo i prije htjeli podijeliti teret krize i nudili smo da se osnovica plaća dovede u vezu s prosječnom plaćom u državi, ali vlada nije htjela razgovarati o našem prijedlogu - kaže Kuhar. Slično govori i Vilim Ribić iz sindikata znanosti koji dodaje da će se sindikati utišati ako se pokaže da će svi u zemlji stezati remen.

- Ne dolazi u obzir da jedino učitelji, liječnici i znanstvenici snose teret krize. Suludo je sav teret prebaciti na javni sektor - kaže Ribić. Prosječna plaća u državi kreće se oko 5200 kuna i realno je u blagom plusu, i to nakon što je inflacija pala ispod tri posto.

Inače, od 2004. do 2007. godine prosječna bruto plaća u privredi porasla je za 160 eura, na 960 eura. Iako u prosjeku više zarađuju od istočnoeuropskih radnika, cijena kod nas kupovna moć hrvatskih građana niža je nego na istoku.

Želite prijaviti greške?