Trudnoća zagrebačke stomatologinje dr. Jadranke Štefanec-Papić u 57. godini života, poznate i kao supruge redatelja Krste Papića, otvorila je niz dvojbi, među ostalim i pitanje može li žena u toj dobi spontano zanijeti. Jedan ginekolog na to nam je pitanje odgovorio: u teoriji da, praktično ne. Drugi ginekolog teoriju je pretočio u brojke i kaže  to je možda moguće u jednom od 100.000 slučajeva.

Rizici
Razlozi takvim tvrdnjama zapravo su veoma jednostavni. Stručnjaci se slažu u tome da u žena u cijelom svijetu, bez obzira na rasu, podneblje, životno okruženje, menopauza prirodno nastupa u prosjeku oko 50. godine života. Upuštanje u trudnoću već između 42. i 45. godine života   određen  je rizik jer žena u toj dobi često nema zdravih jajnih stanica za trudnoću. Stoga trudnoće žena oko 45.    godine života u oko 50 posto slučajeva završavaju na žalost spontanim pobačajima. K tome, zbog nekvalitetnih jajnih stanica česte su i kromosomske abnormalnosti u djeteta.
Liječnici nerado govore o zdravstvenim rizicima trudnoće u tako visokoj dobi kao što je ona dr. Štefanec-Papić stoga što trudnicu, koja je postala opće poznatom pošto   je njezin suprug u medijima potvrdio da će postati otac, ne žele zastrašivati, no također vjeruju kako ju je njezin liječnik upozorio na sve moguće opasnosti.
Dakle, žena koja je blizu šezdesete godine života već ima razvijenu aterosklerozu  koja se u trudnoći može razvijati još brže. Također, postoji opasnost od visokog krvnog tlaka, zbog opterećenja u pitanje može doći i funkcija jetara i bubrega. Među najvećim je opasnostima razvoj trudničkog dijabetesa, koji je to veći ako je posrijedi blizanačka trudnoća. A dr. Štefanec-Papić navodno nosi blizance. I sve to utječe na  trudnoću, na razvoj nerođena djeteta, kao i na prijevremenu trudnoću tako da se trudnica s dvojcima uglavnom hospitalizira nakon 24 tjedna trudnoće kako bi bila pod stalnim nadzorom liječnika. Blizanci se, inače, najčešće rađaju mjesec dana ranije.  

Jajna stanica
No sve upućuje na to da je dr. Jadranka Štefanec-Papić, kao i sve druge žene koje se iz raznih razloga odluče na trudnoću nakon 50. godine života, mogla zanijeti samo donacijom jajne stanice. Valja znati da su u Hrvatskoj metode izvantjelesne oplodnje zakonski ograničene do 45. godine života žene, a da donacija jajne stanice, za razliku od donacije sjemena, nije dopuštena. I ako isključimo iznimno malu vjerojatnost da je riječ o spontanu začeću, može se pretpostaviti da je zahvat koji uključuje i donaciju jajne stanice obavila u inozemstvu. Naime, mnoge, pa i mlade žene ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih europskih zemlja, koje zbog određenih bolesti nemaju vlastitih jajnih stanica ili nemaju kvalitetnih jajnih stanica  a u njihovim zemljama donacija jajne stanice nije dopuštena  odlaze na klinike u Maribor, Prag, Kijev, u zemlje u kojima zakon dopušta donaciju ženske spolne stanice.
I u svoju domovinu i u svoju sredinu vraćaju se sa svojom trudnoćom.

U prosjeku dob u kojoj žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete je između 24. i 25. godine, no sve je više žena koje odgađaju vrijeme rađanja pa majkama postaju nakon 40. godine. U za rađanje relativno visokoj životnoj dobi, stimulacijom hormona, moguće je dobiti jajnu stanicu. A za trudnoću je dovoljna jedna jedina zdrava jajna stanica i jedan spermij. Napokon, ako žena u visokoj životnoj dobi začne uz pomoć donirane jajne stanice mlade žene, trudnoća može proteći bez ikakvih problema.

Kad se žena u visokoj životnoj dobi odluči na rađanje i u tome uspije, automatski se postavljaju i moralno-etičke dvojbe toga čina te pitanje što to znači za dijete. Ako se bračni par odlučio za dijete, makar to bilo i u njihovoj relativno visokoj životnoj dobi, to je doista stvar njihove najdublje intime i privatnosti, rekao nam je jedan ginekolog. Drugi pak kaže da parovima, bez dvojbe, treba pomoći da imaju dijete. To je njihova osobna odluka. Činjenica jest također da se nikad ne postavlja pitanje godina u kojima je muškarac postao otac. Muškarci koji je su sa 60, 70 godina ili čak u starijoj dobi postali očevi time se redovito iznimno ponose. Obično se postavlja pitanje o sebičnosti žene koja želi roditi u 50. ili čak u kasnijoj dobi. Nije li ti to pomalo licemjerno?

Newyorčanka Aleta St. James među najstarijim je rodiljama koje su rodile blizance. Francescu i Giana rodila je lani, u svojoj 57. godini. St. Jamesova je samohrana majka, a začela je zahvaljujući doniranim jajnim stanicama i spermi koju je donirao njezin bivši dečko. Nakon porođaja mediji su prenijeli njezine riječi da joj je bilo teško pronaći kliniku i liječnika koji bi je uzeli u postupak izvantjelesne oplodnje zbog njezine dobi.

Rumunjka Adriana Iliescu zimus je postala najstarijom rodiljom na svijetu. Djevojčicu Elizu rodila je u 67. godini, u Bukureštu. Ta umirovljena sveučilišna profesorica devet se godina borila s neplodnošću i neuspjelim trudnoćama, a više od svega, kazala je, željela je dijete. Rodila je sedam tjedana prije termina, dijete je pri porođaju težilo 1400 grama, a ona se potom oporavljala na odjelu intenzivne njege.

16

MRAČNA SLIKA BUDUĆNOSTI

Baba Vanga i Nostradamus imaju ista predviđanja za 2025. Jako su jeziva: 'Iz svemira vatrena kugla će se podići...'

14

VELIKA ANALIZA GUARDIANA

Što čeka Bliski istok nakon smaknuća 'koljača Sinvara': 'Prikazat će ga kao mučenika, a Hamas će biti u kaosu'

TRAGIČNA VIJEST

Šok na Svjetskom prvenstvu: Dva sudionika preminula usred natjecanja, oba zbog iste nesreće

Tko bi rekao

Njegov gubitak ima veliki utjecaj na kvalitetu života, a glavni je okidač za sjećanja

Rastući izazov

Iako je jedna od najsigurnijih zemalja u Europi, Hrvatska se suočava s gorućim problemom

Uskoro stiže velika promjena za dio umirovljenika: ‘Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen’