Godinama je trajalo prikupljanje podataka o državnim nekretninama, a sad kad je taj posao pri kraju, Vlada se priprema na novu fazu: uspostaviti mehanizam upravljanja svom tom imovinom da bi država napokon od toga imala korist, a ne samo trošak. I sramotu, jer su u međuvremenu mnogi objekti potpuno propali.
Recept efikasnog poduzetničkog upravljanja državnim nekretninama trebao bi ponuditi zagrebački Ekonomski institut, koji se prije nekoliko mjeseci latio priprema za spajanje Središnjega državnog ureda za upravljanje imovinom i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ta ubuduće jedinstvena institucija vodit će brigu o državnom zemljištu i zgradama, ne samo o dionicama i vlasničkim udjelima države u tvrtkama.
U državnoj je evidenciji ukupno oko 1300 nekretnina koje su 'pokupljene’ s raznih strana i napokon stavljene pod zajedničku kapu. Među njima su 133 nekretnine MORH-a, 54 nekretnine MUP-a, 103 nekretnine što su državi pripale temeljem Zakona o privatizaciji, 84 nekretnine koje je Ministarstvo financija 'zaradilo’ na temelju neplaćenih poreznih obveza... Najviše stavki s tog popisa, njih oko 400, odnosi se na poslovni prostor u vojnim objektima.
Tranzicija iz socijalizma u kapitalizam državu je s tog stanovišta obogatila. Uz nekretnine koje su po logici stvari proglašene državnim vlasništvom (one što su pripadale vojsci, policiji, HFP-u i Ministarstvu financija), pripale su joj i one koje je poduzetnički sektor izgubio kad zbog zaoštrenih tržišnih uvjeta i jačanja financijske discipline više nije mogao plaćati svoje obveze. Čekajući ideje iz domene upravljačkog 'softvera’, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i dalje brusi evidencijsku bazu.
Za svaku nekretninu traži se desetak dokumenata da se ne bi dogodilo da sutra netko ospori državno vlasništvo. U međuvremenu, iz te su šume od neperspektivne državne imovine izdvojene 104 nekretnine koje se smatra prioritetnima za poduzetničko upravljanje. Riječ je o nekretninama što su ocijenjene kao najvrednije po veličini i s obzirom na lokaciju. Pedantan šef Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Grga Ivezić osmislio je model poduzetničkih radionica koje funkcioniraju otprilike ovako.
Za svako pojedino područje pripremi se brošura s popisom i detaljnim opisom nekretnina, s vlasničkim backgroundom i fotografijama (koje najčešće svjedoče o žalosnom stanju nakon višegodišnjeg prepuštanja zubu vremena). Potom se pozovu gradonačelnici, načelnici dotičnih općina, župani i udruge poslodavaca, kojima se detaljno predstavi ponuda, a onda se raspiše natječaj na kojem se prikupljaju poduzetničke ideje. Konačnu odluku donosi Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske.
Za vojne nekretnine čeka se zakon što ga je već pripremilo Ministarstvo obrane, ali se drži u tajnosti dok ne uđe u službenu proceduru. Politički vrh države, koji je naručitelj toga zakona, unaprijed se opredijelio za to da se vrijedne nekretnine, posebno one uz jadransku obalu, ne prodaju, već da se daju u koncesiju, a novac će ići u fond za modernizaciju obrambenog sektora. Sve ide prema tome da se nekretnine daju na koncesiju i uz pravo građenja, a najmanje bi se prodavale.
Neke neformalne procjene, s kojima u službenim krugovima doduše ne žele baratati, kažu da je 'mrtvi kapital’ države vrijedan oko 80 milijardi kuna. Bila ta brojka točna ili ne, činjenica je da je dosad bio tek mali dio upregnut u stvaranje nove vrijednosti. No u posljednje dvije godine otvoreno je čak 29 poduzetničkih zona, čime je u pogon stavljeno zemljište procijenjeno na 67 milijuna kuna. Država je dala pravo služnosti na oko 800 hektara za sadnju višegodišnjih nasada. Lokalnoj samoupravi dodijeljene su nekretnine (za školstvo, kulturu, infrastrukturu) u vrijednosti 30 milijuna kuna.
Šmidhen Samoborcima?
Tko će dobiti ekonomiju Zdenčina? Smještena na području općine Klinča Selo, s površinom od oko 376 tisuća četvornih metara, na kojoj je 26 građevina sa 13.293 kvadrata, ta je neperspektivna nekretnina MORH-a zainteresirala mnoge. Katolička je crkva tražila da joj se ta nekretnina preda u zamjenu za jednu drugu. Općina Klinča Selo i Hvidra tražili su da im se dodijeli, a poduzetnici iz Zaboka željeli su je kupiti. Odluka još nije donesena. Nekad popularno kupalište Šmidhen (oko 202 tisuće četvornih metara), umjesto da donosi novac, godinama stoji neiskorišteno i danas je potpuno devastirano. Grad Samobor traži da mu se ta nekretnina dodijeli.
Kumrovec - učilište, hotel ili starački dom
Nedavno je završeno prikupljanje poduzetničkih ideja za bivšu Političku školu i Spomen-dom u Kumrovcu. Prijedlozi uglavnom idu u dva smjera: prema kongresnom i zdravstvenom turizmu. Kongresni bi turizam uz kongresnu dvoranu uključio i hotelski smještaj s pratećim sadržajima, a ponuda za zdravstveni turizam usmjerena je na stariju klijentelu i osnivanje staračkog doma. Među zaprimljenim je idejama i ona da se državne nekretnine u Kumrovcu iskoriste za obrazovne svrhe. U Središnjem državnom uredu za državnu imovinu najavljuju iduću fazu – raspisivanje neobvezujućeg natječaja.
