Poznato je da Hrvati vole zapadna skijališta poput Kronplatza i Schladminga, no mnogo je i onih koji na istoku za manje novca mogu pružiti jednako uživanje u zimskim radostima. Već u susjednim BiH i Srbiji može se skijati po solidnim stazama bez dubokog posezanja u džep dok one, kojima nije teško potegnuti i nekoliko stotina kilometara dalje, čekaju mnogobrojna skijališta u rumunjskim Karpatima i Bugarskoj.
Na alpsko skijanje u BiH
Bosanska skijališta predvodi trolist Zimskih olimpijskih igara iz Sarajeva 1984. Naravno, riječ je o Jahorini, Bjelašnici i Igmanu.
S 20-ak kilometara skijaških staza na visini oko 1800 metara i pet žičara, Jahorina je jedno od najvećih skijališta na Balkanu. Većina staza srednje je težine, a dvije će zadovoljiti apetite najzahtjevnijih skijaša. S pogledom na Sarajevo, noćnim skijanjem te odličnom hranom i niskim cijenama ( 19 eura dnevna, 96 eura šestodnevna ski karta za odrasle) ovo je skijalište najbolji bosanskohercegovački adut.
Oko 25 kilometara od Sarajeva nalazi se najviše skijalište u BiH - Bjelašnica. Olimpijski centar nudi šest staza dugih oko 20 kilometara te noćno skijanje za samo 17 eura dnevno. Šestodnevna ski karta iznosi 82 eura, a identične cijene skijaši će ove sezone platiti i na Igmanu koji još uvijek čeka neke bolje dane. Barem kad je o alpskom skijanju riječ jer su staze prilagođene uglavnom početnicima. Igman je i dalje rezerviran za ljubitelje nordijskog trčanja i biatlona ( 30 kilometara staza) te skakače kojima su na raspolaganju dvije skakaonice od 60 i 80 metara.
Uz olimpijski trolist tu su i omanja skijališta na Kozari i Vlašiću te Čajuša i Stožer na Kupresu. Na nadmorskoj visini od 1250 metara, Čajuša broji 13 kilometara lakih i 7 kilometara srednje teških staza te dvije sjedežnice. Dostatno za nezahtjevne rekreativce dok će na obližnjim stazama Stožera uživati snowboardaši. Razveselit će i cijena koja za jedan dan iznosi 16 eura, a za šest nešto više od 60.
Srbija za plitak, Bugarska za dubok džep
Srbija ima vjerojatno najveći broj skijališta na Balkanu nakon Rumunjske. Najluksuznije je udaljeno 640 kilometara od Zagreba, a nalazi se na najvišem planinskom masivu u zemlji - Kopaoniku. Miljenik jet seta na visini od 2000 metara sadrži ukupno 62 kilometra staza od čega ih je 50 namijenjeno za alpsko skijanje. Ski centar opremljen je s 24 žičare, odnosno jednom šesterosjedežnicom, sedam četverosjedežnica, tri dvosjedežnice te 10 ski liftova i tri vezna ski lifta. Tu je i staza ''Malo jezero'' za ljubitelje noćnog skijanja koja, kao i većina ostalih, završava na centralnom platou gdje se nalaze kafići, ski rentovi i ostali popratni sadržaji. Iznajmljivanje skija na Kopaoniku plaća se od 7,5 eura po danu, a jednodnevna ski karta 20. Šestodnevna košta 90 eura za odrasle i 60 eura za djecu do šest godina.
Zlatibor i obližnji Tornik nose najdužu tradiciju skijanja u Srbiji. Nalaze se na prosječnoj visini od 1000 nadmorskih metara i nude četiri staze - Čigotu, Tornik, Ribnicu i Zmajevac koji se prostiru na sedam kilometara, ali su odlično pripremljene i za početnike i napredne skijaše. Dnevna ski karta za djecu košta svega 9, a za odrasle 12 eura. Popularno je i skijalište Stara planina sa stazama Babin zub i Jabučko Ravnište. Babin zub ima četverosjednu žičaru, a Jabučko Ravnište prvu gondolu u Srbiji. Više od 13 kilometara staza različitih težina pripremljene su za skijaše svih kategorija, no projekt izgradnje Stare planine u ozbiljnije skijalište koje bi pariralo Kopaoniku tek je na početku razvoja tako da će zahtjevniji skijaši koji žele istražiti istočne padine ipak morati posegnuti malo dalje, do susjedne Bugarske ili još bolje Rumunjske.
O procvatu skijališta Bansko svjedoči i činjenica da se proteklih godina našao na kalendaru FIS-a Svjetskog kupa. Sa 70-ak kilometara staza smještenih do visina iznad 2000 metara privući će i najzahtjevnije, ali i razočarati mnoge visokim cijenama koje u mnogome ne zaostaju za skijalištima na zapadu. Loša strana su i gužve na stazama, velik broj skijaša početnika, skupi smještajni kapaciteti koji ne nude adekvatnu uslugu te cijena šestodnevne ski karte u iznosu od 140 eura. Uz 160 snježnih topova skijaška sezona u Banskom traje do sredine svibnja, a visoku posjećenost osigurava i relativna blizina glavnog grada Sofije (160 kilometara). Većina staza srednje je težine dok je samo jedna rezervirana za najiskusnije.
Kao skijalište s najviše šarma u Bugarskoj mnogi ističu ono najstarije - Borovets. Otvoreno 1896. godine, nalazi se na 1390 metara nadmorske visine dok je najviša točka na 2600 metara. Ima oko 40 kilometara staza te je, baš kao Bansko, opremljeno svim sadržajima koji se očekuju od ozbiljnog ski centra. Podrazumijeva i dobar noćni provod te solidne cijene popratnih sadržaja. No to se ne bi moglo reći i za skijašku kartu. Za šest dana valja izdvojiti 159 eura, a slaba točka su i smještajni kapaciteti koji kao da su ''zapeli'' u 80-im godinama prošlog stoljeća.
Bugari rado odlaze i na Chepelare. Skijalište s najdužom stazom u zemlji nalazi se samo 10 kilometara od Pamporova, najsunčanijeg skijaškog centra u zemlji. U njega je ove sezone uloženo oko pet milijuna eura, kupljene su nove žičare i snježni topovi pa se očekuje i veći priljev turista.
Zimovanje u Rumunjskoj
U Rumunjskim Karpatima nalazi se oko 40-ak skijališta, a najveća i najpoznatija su Poiana Brašov te Sinaia.
Omiljeno odredište stranaca upravo je Poiana Brašov. Rumunjski Chamonix, kako mu tepaju, sadrži 22,5 kilometara dugih staza, a nalazi se u neposrednoj blizini piktoresknog historijskog grada Brašova i dvorca Bran plemenitaša Vlada Tepeša poznatijeg kao grofa Drakule. Devet staza savršeno je za početnike i solidne skijaše. Sadrže osam novih gondola i sa šestodnevnom kartom od samo 107 eura ubraja se u jeftinija skijališta u Europi. Privlači i dodatna ponuda mnogobrojnih kafića s ciganskom glazbom, restorana s autentičnom rumunjskom hranom te vožnje sanjkama koje vuku konji.
Oko 47 kilometara od Brašova i 124 od Bukurešta nalazi se Sinaia. U tom ''biseru Karpata'' nekad davno bila je ljetna rezidencija kraljevske obitelji, a danas se posjetiteljima zimi nudi 20 kilometara skijaških staza sa popratnim sadržajima. Spuštanje niz padine skijališta koje nikoga neće ostaviti praznih džepova moguće je za svega 100 eura tjedno.
