Briga o zdravlju za 15 godina postat će najjača svjetska industrija, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj tvrde da će 2030. zdravlje i turizam činiti čak 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja. Ove su projekcije svjesni u Ministarstvu zdravlja, pri kojem je osnovan Zavod za zdravstvene usluge u turizmu, i koje je u svoju strategiju razvoja uvrstilo upravo zdravstveni turizam. A u toj gospodarskoj grani šanse Hrvatske nisu zanemarive, smatra i Jonathan Edelheit, predsjednik međunarodne neprofitne organizacije za zdravstveni turizam Medical Tourism Association, koja prvi put organizira u suradnji s HTI-jem Konferenciju industrije zdravstvenog turizma.
Konkurencija je zdrava
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se kontinuirano razvija zdravstveni turizam. Konkurentske prednosti Hrvatske su europska kvaliteta, konkurentne cijene, atraktivna destinacija te dostupnost zdravstvenog osiguranja EU. Ne samo da medicinski turizam može generirati dodatni prihod za Hrvatsku već može poboljšati i zdravstvenu infrastrukturu i stvoriti tisuće novih radnih mjesta.
– Da bi postala konkurentnija, zemlja se treba usredotočiti na povećanje kapaciteta u zdravstvenom i wellness-sektoru, poboljšati konkurentnost sektorskih usluga putem obrazovanja i osposobljavanja te stvaranjem globalne svijesti o hrvatskom jedinstvenom proizvodu s kojim će se izaći na tržište ove industrije. Wellness-turizam pruža veliku mogućnost povećanja prihoda za Hrvatsku – objašnjava Edelheit, koji trenutačno predstavlja nekoliko stranih vlada u njihovim akcijskim planovima za zdravstveni turizam i čija se organizacija temelji na članstvu najvećih međunarodnih udruženja, bolnica, djelatnika u zdravstvu, agenata i touroperatora, osiguravajućih društava te članova sa zajedničkim ciljem promicanja zdravstvenog turizma.
Upravo je wellness-turizam, koji ističe Edelheit kao razvojnu formulu, razvijen u Mađarskoj, gdje turisti iz niza europskih zemalja, pa tako i iz Hrvatske, odlaze u lječilišta i toplice. No, Hrvatska mora naći svoje mjesto pod suncem i istaknuti vlastite prednosti.
Edelheit, međutim, ne misli da je Mađarska problem:
– Konkurencija je vrlo zdrava za posao. Važno je razumjeti tržište zdravstvenog turizma u Mađarskoj i prepoznati ono što Hrvatska radi najbolje i može učiniti bolje. Dentalni turizam, koji se veže uz prirodne ljepote Hrvatske dobro je mjesto za početak. No, samo dentalni turizam neće biti dovoljan za pozicioniranje Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma – ističe ovaj stručnjak.
Ipak, upravo se dentalni turizam do sada najuspješnije ostvario. Njegova je ekspanzija započela individualnim posjetima stranaca u primorske krajeve jer su u Hrvatskoj stomatološke usluge mnogostruko jeftinije nego u njihovim matičnim zemljama. Do danas dentalni se turizam razvio te više nije vezan isključivo uz Jadran nego dentalni turisti posjećuju i Zagreb. Spomenuti Zavod Ministarstva zdravlja stoga dovršava osnivanje klastera za dentalni turizam, ali i klastera zdravstvenog turizma za hrvatsku metropolu. Kako je rekao voditelj Zavoda i pomoćnik ministra dr. Miljeko Bura cilj je podići udio zdravstvenog turizma u ukupnom prihodu od turizma na 15 posto. Ta brojka trenutačno ne doseže ni dva posto, a dr. Bura, kako je ranije istaknuo, smatra da se najavljeni cilj može realizirati u narednih sedam do deset godina.
– U pet ili deset godina znatno će više ljudi putovati radi poboljšanja svog zdravlja. Tržište će znatno uznapredovati, ali i konkurencija će biti žešća. Ono što funkcionira danas, neće sutra. Bolnice, klinike i vlade morat će se tome prilagoditi i razviti inovativne, ali i održive strategije koje će im omogućiti da i dalje budu lideri u zdravstvenom turizmu. Bolnice i vlade morat će se usredotočiti na dugoročne odnose prema kupcima zdravstvenih usluga tako da svaki pacijent stekne nezaboravan doživljaj. Važno je također razumjeti da potrošači neće putovati ako nemaju povjerenja u bolnice i liječnike. Turisti, odnosno agenti, neće promovirati vaš medicinski turizam ako nemaju povjerenje u kvalitetu pružatelja usluge ili tu uslugu ne mogu ocijeniti – upozorava Jonathan Edelheit, koji će na konferenciji idući vikend u Krapinskim Toplicama održati MTA radionicu za certificiranje profesionalaca u zdravstvenom turizmu. Taj je certifikat znak stručnosti u području zdravstvenog turizma čiji će polaznici naučiti kako funkcioniraju svjetske prakse kad je riječ o menadžmentu međunarodnih pacijenata te kako postići daljnji poslovni razvoj i rast prihoda, najavio je Edelheit. Tako će "pacijenti putnici", kako tvrdi Edelheit, imati jamstvo kvalitete, što je najvažniji kriterij odabira mjesta u koje se namjeravaju uputiti.
– Pacijenti pomno odabiru pružatelja usluga, destinaciju i djelatnike, a prolaze samo oni koji imaju iskustvo i mogu pružiti visoku kvalitetu usluge i skrbi. Certifikat profesionalca zdravstvenog turizma ulijeva pacijentima povjerenje, a nama daje na znanje da zaista postoje određene kvalifikacije koje trebamo steći kako bi kvalitetnije ispunili njihova očekivanja. Certifikat potvrđuje izvrsnost usluge – objasnio je Edleheit.
Međutim, hrvatsko se zdravstvo upravo suočava s odljevom profesionalaca te je pitanje kako će odlazak liječnika utjecati na dostupnost usluga zdravstvenog turizma. I Edelheit je svjestan tog trenda pa upućuje na to da "dio procesa koji će zadržati radnike zdravstvenog sektora mora uključivati izgradnju novih objekata i nadogradnju postojećih, poboljšanje uvjeta rada i životnog standarda te dobro upravljanje".
Takvu strategiju već provodi Ministarstvo zdravlja, primjerice povoljnijim kreditiranjem medicinskih radnika, ali i najavljenim investicijama u projekte poput Varaždinskih Toplica koje, prema riječima dr. Bure, planiraju preobraziti u prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog turizma. Isto se planira i s nekim drugim toplicama. Konkretno, ustanove u Biogradu, Veloj Luci i Makarskoj uvrštene su na listu projekta za sufinanciranje iz fondova EU kako bi se razvile u moderne centre lječilišnog turizma. Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućit će se tim ustanovama i pružanje ugostiteljskih usluga. To je tek početak najavljene revitalizacije hrvatskih toplica, u kojima je četiri tisuće kreveta, ali one ipak ne ostvaruju ni 50-postotnu popunjenost.
Primjerice, u susjednoj Sloveniji toplice rade tijekom cijele godine i ne ovise o sezoni. A Mađarska i Slovenija samo su neke od europskih zemalja koje su se orijentirale na zdravstveni turizam. Da bi se na tom tržištu istaknula i naša zemlja, potrebno je brendiranje Hrvatske na inozemnim tržištima, na tragu već postojeće kampanje "Hrvatska 365" upravo u cilju jačanja svijesti o lokalnim proizvodima čiji je segment i zdravstveni turizam.
Tursko ulaganje u Dugopolju
– Blizina znači praktičnost. U tom smislu, zemlje u Europskoj uniji u idealnoj su prilici privući turiste zainteresirane za wellness i liječenje. No, kako cijene zdravstvenih usluga rastu širom svijeta, tretmani su manje dostupni, a tržište za međunarodne pacijente proteže se i izvan EU, na SAD, Kanadu, Bliski istok, sjevernu Afriku i Aziju – objasnio je Edelheit, čija organizacija stoji iza umrežavanja 1,5 milijuna profesionalaca diljem svijeta i potencijalnih "pacijenata putnika".
Osim za edukaciju, to je nova velika prilika za razvoj hrvatskog zdravstvenog turizma koji otvoreno traži investitore. Najavljeno je kreiranje registra potencijalnih lokacija koje sada stoje neiskorištene, poput nekadašnjih vojarni, a koje će se nuditi ulagačima. Jedan je od projekata iz sfere zdravstvenog turizma pred ostvarenjem: turski ulagač u Dugopolju uskoro otvara privatnu bolnicu vrijednu oko 25 milijuna eura.
