Prema računici koju je sastavila Udruga Infrastruktura na čijem je čelu Vlado Kolak, a na temelju podataka Ministarstva financija, od 2004. do 2013. godine ukupni troškovi poslovanja tvrtke "Zagrebačke otpadne vode – upravljanje i pogon" iznose 323,5 milijuna kuna, prihodi su im 665,6 milijuna, a bruto dobit 342 milijuna kuna.
Istodobno tvrtka koja stoji iza njih, Zagrebačke otpadne vode, ostvarila je prihod, a riječ je o novcu koji je fakturirala od Grada Zagreba, od 3,9 milijardi kuna, dodatne nespecificirane troškove imala je u iznosu od 2,1 milijarde kuna, a bruto dobit ostvarili su u tih deset godina od čak 1,8 milijardi kuna. A riječ je o privatnoj tvrtki koja ima šest zaposlenih.
Kredit s EBRD-om
Iz toga proizlazi da je razlika između stvarnog troška rada i fakturiranog prema Gradu Zagrebu 3,6 milijardi kuna, odnosno da je to iznos koji su građani preplatili privatnoj tvrtki za obavljanje poslova pročišćavanja. Takvi podaci izneseni su u tužbi koju je podnijela Udruga protiv Grada Zagreba i Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV), ali uz koju su predočene i različite ne dokumentacije i stručne studije proizašle iz šestomjesečnog rada, a koje potvrđuju da nepravilnosti ima. U Zagrebačkim otpadnim vodama rekli su nam da ne žele ništa komentirati jer tužbu još nisu vidjeli. Da nepravilnosti ima, potvrđuje i najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju, koje posjedujemo, ali koje još nije javno objavljeno, a u kojem je iznova upitna pravilnost poskupljenja naknade od oko 70 posto koju građani plaćaju od 2012. godine.
Jer, kako je objašnjeno, naknadom se treba financirati samo trošak usluga pročišćavanja, a ne trošak gradnje pročistača i ostalih objekata kao što je gradnja Domovinskog mosta i prilaznih cesta. Revizija nadalje upozorava da se iz cijene vodnih usluga podmiruje i usluga pročišćavanja oborinskih voda, koje sudjeluju s oko 50 posto u ukupnim količinama vode, da usluge plaća i naselje Sesvete koje nije priključeno na pročistač te, Odra Hrašće i Mala Mlaka, koje su priključene na pročistač društva Vodoopskrba Velika Gorica. Prema izvješću revizije, vidljivo je da je koncesionar koristio za gradnju pročistača i ostalih objekata kredite dviju banaka, među kojima i EBRD-a.
Ono što je zanimljivo, a na što upozorava državna revizija, podatak je da će se od 2004. godine do 2028. za nadoknadu troškova gradnje pročistača, Domovinskog mosta i drugih objekata vrijednih 297,5 milijuna eura ZOV-u plati milijarda eura, odnosno 728 milijuna eura više od onoga što koncesionar ulaže. U slučaju da je ulaganje u tom iznosu u pročistač i ostale objekte obavljao Grad ili podružnica iz kreditnih sredstava, tada bi troškovi gradnje pročistača i ostalih objekata bili za 611 milijuna eura manji od troškova na temelju ugovora o koncesiji, izračunali su revizori.
Neobičan ugovor
Kako nam je rekao Kolak, Udruga je prvotno upozoravala Grad na nepravilnosti želeći da se šteta ispravi, no do gradonačelnika nisu uspjeli doći, niti je išta poduzeto. A upravo je Milan Bandić bio potpisnik tog famoznog ugovora o koncesiji 2000. godine sa Zagrebačkim otpadnim vodama na 28 godina. Četiri godine poslije ZOV posao upravljanja i održavanja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba prebacuje na tvrtku ZOV – upravljanje i pogon, koje za taj posao ZOV-u zaračunavaju mjesečnu naknadu. Osnivači obiju tvrtki dvije su tvrtke iz Njemačke, WTE Wassertechnik i RWE Aqua te zagrebačka Vodoprivreda. Ugovor je zanimljiv jer postoji i mogućnost sklapanja aneksa, što je ZOV koristio 117 puta tražeći prije svega više novca. U zadnjem, od prošle godine, tražili su iznos od 280 milijuna kuna.
>>Pročistač i kanalizaciju platili 92 milijuna kuna, a još nisu u pogonu
Ova država je od temelja izgrađena tako da nekolicina ljudi može lagodno živjeti nauštrb poreznih obveznika bez straha od kaznene odgovornosti. To su vjerojatno oni ljudi koji cijeli dan samo obilaze kafiće sa svojim luksuznim automobilima.