Mark Zuckerberg je bio bijesan kada je u listopadu 2010. izašao film "Društvena mreža". Poznati holivudski majstori redatelj David Fincher i scenarist Aaron Sorkin prikazali su ga kao negativca i gramzivog geeka i nedruštvenu osobu. No, koliko bi tek bila Zuckerbergova glavobolja da film izlazi danas.
Skandali s iskorištavanjem privatnih podataka korisnika u političke svrhe, poplava lažnih vijesti, muke s govorom mržnje, promjene algoritama u news feedu koje izluđuju korisnike i cijeli niz drugih problema sve više pretvaraju Facebook u sinonim za problem modernog online doba, nego u hit-biznis priču što najveća društvena mreža i dalje jest.
Danas se navršava 15 godina od dana kada je 4. veljače 2004. godine tada 19-godišnji Mark Zuckerberg lansirao Thefacebook.com, društvenu mrežu za povezivanje studenata Harvarda. Već u toj prvoj godini mreža je narasla na milijun korisnika, iako još uvijek nije bila otvorena za javnost.
Studenti su počeli uljepšavati svoje profile kako bi prikazali svoje živote u najbolje svjetlu, a mnogi su počeli birati kolegije koje će pohađati - prema tome tko im se sviđa, a da je već prijavljen za taj predmet. Tada je negdje nastala i online gesta "poke" - koja se mogla različito tumačiti, a koristila se kao probijanje leda prvog kontakta između korisnika, ili kao sitna provokacija i poziv na reakciju...
Od zavođenja na koledžu Facebook priča u sljedećim je godinama postala globalni fenomen koji je promijenio kulturu ophođenja u online okruženju. Ali se od tada utjecaj društvenih mreža uvelike proširio u sve dijelove života korisnika, ali i kompanija, celebrityja, političara pa i mogućnosti da se pretvore u platforme koje mogu donijeti promjenu vlasti u državama.
Profit čak 22 milijarde dolara
Kako i ne bi imao takvu moć, kada ima više korisnika, nego i jedna Kina ili Indija stanovnika - Facebook danas ima 2,3 milijarde korisnika, godišnji profit od preko 22 milijarde američkih dolara i vrijednost kompanije između 500-600 milijardi dolara, ovisno o kretanju cijena dionica (koje u zadnje vrijeme ipak više padaju, nego rastu).
Doseg Facebooka je i još veći jer u svom portfelju ima jako popularni Instagram i WhatsApp. Tako je prije nekoliko dana sam Zuckerberg otkrio da 2,7 milijardi ljudi koristi Facebook, Instagram, WhatsApp ili Messenger svakog mjeseca, a više od dvije milijarde ljudi koristi jedan od ovih online servisa svakodnevno.
Iako se i sam dosta mijenjao, Facebook je i dalje platforma za - performans. Korisnici se uvijek nastoje prikazivati u najbolje svjetlu, bilo da se radi o naizgled usputno snimljenoj fotografiji, cool aktivnostima ili uljepšavanju zgoda na odmoru ili situacija na poslu. Mnoga istraživanja potvrđuju da dobar dio korisnika lažu o sebi na Facebooku (kao i na drugim društvenim mrežama). Prema jednom istraživanju agencije Custard iz 2016. godine samo je 18 posto ispitanika označilo da ih njihov Facebook profil iskreno predstavlja.
Pretjerivanja na profilima
Čini se da muškarci više friziraju svoje informacije u svojim online profilima - 43 posto ih je priznalo da izmišljaju bar neki dio svojih online aktivnosti.
No, muljanje s prezentacijom nije vezano samo uz jedan spol, jedno drugo istraživanje otkrilo je da trećina žena nije iskrena na društvenim mrežama. Čak četvrtina ispitanica priznalo je da je lagalo ili preuveličavalo događaje iz svog života, a svaka deseta sudionica tog istraživanja agencije OnePoll priznala je da online laže barem 1 tjedno.
Gotovo 30 posto žena lagalo je da radi nešto drugo, dok su zapravo u tom trenutku bile same doma, a oko 20 posto nisu iskrene o svojim aktivnostima na godišnjem odmoru ili na poslu.
Isto tako istraživanja sugeriraju da pretjerano konzumiranje Facebooka može dovoditi korisnike u depresiju jer osjećaju da se ne mogu mjeriti sa (uljepšanim) životima drugih.
Dakako, ovi trendovi nisu boljka samo Facebooka, vežu se uz sve popularne društvene mreže. Danas možda u tome najviše prednjači Instagram (koji je usput u vlasništvu upravo Facebooka) - gdje većina korisnika kao da vode savršene živote sa savršenim fotografijama i savršenima partnerima i društvima. Dok je realnost iza fotošopiranih ili namještenih kadrova ponešto ipak drugačija. Neki su modeli iskreno objavili da njihove fotografije na Instagramu nisu posve stvarne.
No, čini se da je u ovom trenutku nemoguće zaustaviti taj trend uljepšavanja osobnih činjenica. Generacije sve mlađih korisnika već u dobi osnovne škole navikava se na život bez privatnosti i izloženosti kamerama smartfona i trenutne prisutnosti u online svijetu. Klinci postaju zvijezde YouTube kanala, tinejdžeri žive u konstantnom strahu da ih netko neće snimiti u nezahvalnom kadru i ismijavati ih ne samo pred cijelim razredom, nego pred cijelim internetom. Celebrityji sami objavljuju svoje sve golišavije fotografije, a svi drugi pokušavaju uhvatiti korak, i bolji kadar...
Chat servisi pojedince otuđili od okoline
Facebook Messenger, a i drugi popularni chat servisi poput WhatsAppa (također u vlasništvu Facebooka), Googleovog Hangouta, Vibera i drugih donijeli su i drugu, sadržajno manje vidljivu stranu online povezivosti društvenih mreža. Koliko su postali brzi i učinkoviti, chatovi su donijeli i novu fazu otuđivosti pojedinca iz svoje neposredne okoline.
Vi možda jeste u datom trenutku na kavi s prijateljem ili na ručku s obitelji, ali ste istovremeno preko svog smartfona i niza aplikacija istovremeno otvoreni stotinama drugih mogućih kontakata. Koliko često pogledate zaslon mobitela dok ste u društvu?
Današnje etikete ponašanja uključuju i obzirnost prema svom sugovorniku i smanjenje stalnog prčkanja po mobitelu.
Što reći za posjete izložbama, muzejima, koncertima...? Jesmo li više fokusirani na pravi kadar koji želimo objaviti na Instagramu, ili u uživljavanje u trenutak umjetnosti koji smo i došli iskusiti? Ne pale se više upaljači na koncertima, nego mobiteli i teško je više uhvatiti kadar s koncerata ili sportskih utakmica da netko u publici nema izvučen mobitel...
Čak ako vam nitko ne šalje fotografije ili poruke baš dok ste na važnom sastanku, izgledna je mogućnost da će vam se mobitel tresti od notifikacija za najnovije vijesti, sportske rezultate, filmove koje morate pogledati ili neki drugi sadržaj koji ste negdje usputno kliknuli da vas zanima.
Algoritmi nas prate
Dok smo prije na internetu ciljano tražili neku informaciju ili izvor, danas sadržaj pronalazi nas. I ne bira sredstva. Algoritmi umjetne inteligencije prate svaki naš korak na internetu. Facebook je više postao izvor vijesti, nego oglasna ploča što rade naši prijatelji.
U tome je Facebook postao veliki konkurent tradicionalnim medijima, koji danas moraju dosta novca ulagati kako bi njihovi linkovi bili bolje zastupljeni na Facebooku. Mnogi korisnici upravo na news feedu najveće mreže doznaju vijesti. A te vijesti znaju ispast i - lažne.
Fake news afera posljednjih godina trese Facebook, posebno nakon traumatičnih predsjedničkih izbora u Americi i izbijanja afere Cambridge Analytica. Doznalo se da su privatni podaci milijuna korisnika iskorištavani u svrhe personaliziranih političkih marketinških kampanja.
Zbog toga je Mark Zuckerberg osobno po prvi puta morao odgovarati na pitanja zastupnika u američkom Kongresu i EU parlamentu. Zbog tih skandala Facebook je izgubio desetke milijardi dolara i zaradio gomile kritika.
No, osim puno obećanja, više zapošljavanja u odjele koji provjeravaju izvore i procjenjuju što je govor mržnje, nije se puno toga promijenilo. A Facebook i dalje raste i sve više zarađuje...
Pogledajte video - Neobična i zanimljiva hrvatska prezimena:
ideja je ukradena. s tim počnemo. sve ostalo je povijest. iskorištena do besvijesti ljudska glupost i želja za pokazivanjem sebe u biljem svjetlu. dosta ljudi zaradilo i živi od fejsa. fejs je postao politički alat amerike, kao i tweeter. sve vodi kontroli i nadzoru ljudi, ovaj put na globalnom nivou. fake news i lažni profili nisu bili problem kad se trebalo ocrniti kineza, rusa, indijca, arapa, ali je najednom postao veliki problem kad su ugroženi američki interesi, najednom prikupljanje podataka o političkim preferencijama stanovnika je opasno, jer je te podatke netko ciljano koristio za razradu strategije za izbore... zemlje koje su najjače u špijunaži drugih su se osjetile ugrožene, ne tolko radi drugih, kolko radi toga što su razotkrivene. i same više nemaju privatnost, jer sa malo boljim poznavanjem tehnologije brzo vas je identificira, tko ste i gdje radite, što ste jeli prošlog tjedna, kako glasujete. fejs je donio jednu dobru stvar, pale su maske, nema više skrivanja, svi o svima sve znamo, ne možeš više ni traktor prodati, a da te ne provjeri kupac i skuži da si ozbiljan diler rabljenima stvarima