Kinezi vraćaju prije 10 godina napuštenu zamjenu baterija

Kina i Indija, kao najveći svjetski zagađivači, u potrazi su za različitim rješenjima koja bi pomogla raščistiti zrak u gradovima prenapučenim i ljudima i vozilima. Kina je još 2017. izašla s ambicioznim planom da svako novopridošlo taksi vozilo u Pekingu i još nekim područjima – bilo da zamjenjuje postojeće, dotrajalo ili je posve nov dodatak taksi floti – mora biti pogonjeno električnom energijom. Očekivalo se da će taj projekt, osim benefita za ekologiju, pozitivno utjecati i na razvoj industrije vozila pogonjenih novim izvorima energije. Dakako, ni zarada nije trebala biti zanemariva jer vrijednost novog tržišta procjenjivala se na devet milijardi yuana, odnosno 1,3 milijarde američkih dolara. Danas je, pak, kako piše BBC, na primjeru Pekinga očito da vlade mogu potaknuti rast pojedinih tehnologija, ali raste i bojazan da bi se taj električni balon mogao gotovo preko noći ispuhati. Naime, uz visoke cijene električnih vozila – kojima su mnoge države u većoj ili manjoj mjeri doskočile različitim poticajima i pri kupnji i tijekom njihova korištenja – strujićima su glavni problemi raspoloživost (povoljnijih) punionica i vrijeme potrebno za punjenje baterije.

Temeljem spomenute zabrane uvođenja novih taksija na fosilna goriva od prije pet godina, Pekingom danas kruže tisuće taksija s baterijama. Tamošnja se vlada pobrinula i da vozači tih automobila ne moraju gubiti vrijeme na punionicama. Mnogi električni taksiji u Pekingu i desecima drugih kineskih gradova samo odu do stanice za izmjenu baterija gdje stroj izvadi istrošenu bateriju i ugradi napunjenu u samo nekoliko minuta. Ovo je samo jedan aspekt sve raznolikijeg i rastućeg tržišta električnih automobila u Kini. 'Obični' kineski vozači također kupuju električna vozila u iznenađujuće velikom broju. U srpnju je Kinesko udruženje osobnih automobila predvidjelo da će 6 milijuna novih električnih vozila ove godine biti registrirano u toj zemlji, što je revizija prethodne prognoze od 5,5 milijuna električnih vozila koja su trebala biti prodana ove godine. Gotovo četvrtina svih automobila novoregistriranih u Kini sada su električna ili plug-in hibridna vozila, što znači da je zemlja ispred Europe i daleko ispred SAD-a u usvajanju ovih tehnologija. Pomogle su i niže cijene kineskih električnih automobila – primjerice, gradski Wuling Hong Guang Mini EV s cijenom od oko 36.000 kuna pobija tezu da su električna vozila relativno skupa opcija. Naravno, Hong Guang Mini trenutačno je u Kini najpopularniji električni automobil, ali dobro se prodaju i veći i skuplji električni auti, kako kineskih proizvođača, tako i oni iz američkih i europskih tvornica.

Zahvaljujući i izdašnim državnim poticajima, mogućnosti vožnje trakom za javni gradski prijevoz, povoljnijoj registraciji…, polovica svjetskih električnih vozila prodaje se u Kini. Odlična vijest s aspekta manjih emisija ugljikova dioksida koji će iz ispuha neelektričnih vozila dospjeti (ili neće) u kineski zrak. Brza izmjena baterija na kineskim taksi vozilima dobra su i pokazna vježba jednog od mogućih rješenja e-mobilnosti i u ostatku svijeta. No, što rastuća elektrifikacija kineskog voznog parka znači za ostatak svijeta, za Europu, u uvjetima generalne nestašice sirovina, prvenstveno litija za baterije? Kako će ovaj električni boom u Kini utjecati na globalno tržište električnih automobila? Poticaji za kupce novih električnih vozila krajem iduće godine trebali bi biti ukinuti.

- S ukidanjem subvencija za kupce novih vozila, mogao bi oslabiti i njihov apetit za električnim vozilima. Tržište električnih vozila teško da bi se u budućnosti moglo nastaviti širiti ovom brzinom – smatra Ana Nicholls, direktorica industrijske analize u Economist Intelligence Unit-u.

Infrastruktura za punjenje i u Kini je neravnomjerno raspoređena i podložna problemima. Kina se također, poput mnogih drugih zemalja, suočava s poteškoćama u opskrbi svih ovih novih vozila u isto vrijeme dok zemlja pokušava smanjiti potrošnju ugljena u svojim elektranama. Ovo je jedan od razloga zašto neki analitičari tvrde da su hibridna električna vozila bolja opcija od automobila koji rade samo na baterije, jer će se manje oslanjati na elektroenergetsku mrežu. Također im je potrebno manje litija, s obzirom da imaju manje baterije, što je važno s obzirom na nestašicu litija koja se očekuju i u nadolazećim godinama.

Utjecaj s kineskog tržišta električnog vozila sigurno će se proširiti i na ostatak svijeta, ali još uvijek se ne može točno reći u kojoj mjeri. Vjerujemo da se nova tehnologija neće zadržati unutar kineskih granica, ali ipak ostaje da se vidi koje će zemlje naprednu tehnologiju lakše usvojiti. Kineski proizvođač luksuznih električnih vozila Nio svoje stanice za izmjenu baterija već je predstavio u Norveškoj, gdje je nedavno otvorio drugu takvu stanicu i gdje prodaju svoja dva modela, SUV i limuzinu. Njihovim autima baterija se može puniti na klasičan način, ali može se i – zamijeniti. Zamjena traje do tri minute – brže od punjenja čak i na najbržem punjaču. Prilikom svake zamjene ujedno se kontrolira stanje baterije. Kineski Nio u Europi je (ne i u Hrvatskoj) zasad prisutan s dva modela električnih automobila. Najčešće ga opisuju kao Teslinog konkurenta, a ne prodaje samo vozila već čitav mikrosvijet oko njih - punjače za aute, odjeću, dizajnerske detalje za kuću...

O zamjeni baterija na električnim autima još je prije deset godina razmišljao i Renault, no od toga je tada odustao. Lani je, pak, francuski proizvođač dao naslutiti da promatra što se na tržištu događa s tehnologijom zamjene baterije. Nije isključeno da će Renault ponovno uložiti u njezin razvoj. Osim što se zamjenom baterije gubi manje vremena, prednost za vozače mogla bi biti i niža cijena električnih automobila jer njihov najskuplji dio – bateriju – ne bi kupovali, već bi kroz punjenje odnosno zamjenu plaćali i njezino korištenje.