Nestašica litija – nužnog, između ostalog, i za proizvodnju baterija za električna vozila - ozbiljno će usporiti, ako ne i zaustaviti napredne projekte električnog prijevoza poput letećih taksija i koncepta hyperloopa, kažu analitičari tvrtke GlobalData. Predviđaju da će novi projekti biti na začelju onih koji čekaju na litij-ionske baterije te stoga svjetlo dana neće ugledati prije 2030. Navode da će do kraja 2020-ih biti proizvedeno više od 27,5 milijuna električnih vozila na baterije (EV), od kojih će svako trebati nekoliko litij-ionskih ćelija. Očekuje se da će kapacitet proizvodnje baterijskih ćelija porasti za gotovo pet puta - na 5,8 TWh u 2030. godini – pa će trenutačni napori za povećanje proizvodnje litija biti premali čak i za najmanje ambiciozne planove za električna vozila, a kamoli za druge ideje za električni prijevoz.
- Ne samo da će velika potražnja za litij-ionom povećati cijene EV-a, već će to značiti da će nove tehnologije koje se također oslanjaju na ove baterije biti na začelju reda. Usporedba očekivane potražnje za EV-om s proizvodnim kapacitetom baterija ostavlja manjak od preko 2400 kilotona litija za baterije – kaže Emilio Campa, analitičar tima tematske inteligencije u GlobalData.
Među napredne opcije prijevoza ubraja se i robotizirani taksi, poput onog kojeg je za 2024. najavio Mate Rimac. Stavi li se i Rimčev taksi bez vozača u kontekst trenutačne situacije gdje se do 2024. očekuju problemi s isporukama i manje naprednih vozila, kako onih s konvencionalnim motorima, tako i hibrida i električara, logično se zapitati je li i ovaj projekt na čekanju. Jer, najveći su problemi nastupili zbog nestašice litija i mikročipova, a jasno je da samovozeći automobil na struju ne može ni bez baterije ni bez umjetne inteligencije. No, iz Rimac Automobila o tome (još) ne žele govoriti.
- Javit ćemo vam se kad budemo u mogućnosti podijeliti više informacija o projektu – kratko odgovaraju.
Podsjetimo, izvorni plan predviđa da bi Zagreb već 2024. na ulicama mogao imati taksije bez vozača. Investicija u razvoj i uspostavu mreže električnih autonomnih taksija, po tom planu, obuhvaća izgradnju spremišta i punionica električnih robotaksija na livadi u blizini Studentskog doma Stjepan Radić. U taj bi se Centar mobilnosti autnomni taksiji – njih 700 u floti - nakon vožnje vraćali na punjenje baterija. Po izvornom planu, objekti su trebali biti dovršeni do kraja ove godine, infrastuktura iduće, kada bi se trebalo krenuti i s testiranjem. Za ovaj će inovativan projekt Mate Rimac, odnosno sestrinska tvrtka Rimac Automobila nazvana P3 Mobility, dobiti 198 milijuna eura potpore iz Europskog plana oporavka i otpornosti. Spomenutih 700 autonomnih taksija trebao bi proizvesti P3 Mobility, koji bi trebao stvoriti i infrastrukturu za korištenje tih vozila. I sve to lijepo zvuči, čak i sa sjenom nestašice litija iznad glave, ali na putu do autonomnih električnih taksija koji će voziti Zagrebom mi ipak vidimo još neke prepreke. Kako kažu mudri ljudi, nije sve ni u novcu… Po nama, osnovni je problem nedostatak zakonskog okvira za autonomna vozila. Ne samo da ga nema Hrvatska, nemaju ga još ni znatno naprednije europske zemlje, a nemaju ga jer još nisu riješeni problemi snalaženja autonomnih vozila u nekim nepredvidivim situacijama koje se u prometu svakodnevno događaju, a zbunjuju autonomne aute.
Primjerice, narančasti čunjevi postavljeni po bijelim linijama kao oznaka za radove na cesti. Još je veći problem pitanje programiranja robotaksija. Vozilu treba zadati smjernice po kojima će reagirati u kritičnim situacijama. Jedno od pitanja iz ovog područja na koje se još nitko nije usudio javno odgovoriti jest kako bi programirao autonomno vozilo u situaciji kad je nezgoda neizbježna: da nastavi vožnju ravno u zapaljenu cisternu, da skrene lijevo niz provaliju ili desno na nogostup pun ljudi. Na to nam pitanje ni iz Rimac Automobila nisu odgovorili, a nisu otkrili ni tko će snositi odgovornost za nesreću koju skrivi robotaksi, kao ni jesu li možda uključeni u eventualnu pripremu novog zakona koji bi uredio funkcioniranje autonomnih vozila u redovnom prometu. Trenutačni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, naime, tek je zadnjim izmjenama predvidio postojanje “automatiziranog vozila” definirajući ga kao vozilo koje koristi hardver i softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu vozila (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača). Kako bi trebao izgledati suživot običnih i samovozećih automobila još nije određeno.
Plaćeni oglas. Rimac priprema svoje vjernike, svoju pastvu, na razotkrivanje šarene laži, koju će upakirati u "neočekivanu" nestašicu litija, koja je neočekivana valjda samo našem velikom magu Rimcu. Ne shvaćam zašto to muljanje. Pa taj je projekt toliko nevjerojatno ambiciozan da valjda nitko nije očekivao njegovu realizaciju. Nisam Rimčev vjernik, no poštujem koliko je postigao, što stručnošću i strasti, što opsjenarstvom. Nema potrebe da se blamiramo i pišemo kako Rimac nije mogao znati da je litij rijedak. Bolje da okrive neki realniji uzrok, npr. sporost državne i gradske uprave. To bi im svatko povjerovao.