Hrana kao luksuz: Na jesen još skuplji kruh, meso, keksi...

Globalni, ali i lokalni poremećaji u proizvodnji hrane, klimatske promjene, suša, tuča i druge vremenske nepogode, pad svjetskih zaliha, povećana potražnja Kine te smanjeni prinosi u većim izvoznicama poput Brazila, Argentine, SAD-a, Ukrajine i Rusije dižu cijene i u našim trgovinama. Tješi nas se inflacijom od nekoliko posto na godišnjoj razini, a cijene nekih prehrambenih proizvoda proteklih su nekoliko mjeseci “skočile” i 30-40%. I još će! Rast cijena počeo je s drastičnim poskupljenjem ulja i šećera, a sad se u veleprodaji i maloprodaji mijenjaju gotovo na dnevnoj razini, doznajemo od Martina Evačića, predsjednika uprave NTL-a i Udruženja trgovine pri HUP-u.

Ulje će još poskupjeti

– Iza nas je godina krize. Kupovna moć građana je slabija, a iako svakodnevno od proizvođača primamo nove cjenike, naše cijene ne rastu ni približno koliko proizvođačke s obzirom na to da je kompetitivnost među trgovcima toliko velika da svi rade sve samo da zadrže kupca. Jedino cijene mesa nisu išle gore – objašnjava Evačić ističući kako nije optimističan.

Suncokretu je cijena skočila s 2,50 kuna na 3,50 do 4 kn/kg, kukuruzu i više nego duplo, s očekivanih 75 do 80 lipa na 1,80 kuna. Stoga će, prema njegovu mišljenju, cijene ulja od jeseni dodatno rasti. Dosad su, ovisno o proizvođaču i robnoj marki, poskupjela u prosjeku 20-30%. A neka i više. Sa 6,99 robne marke ulja nekih trgovaca rasle su i na 11,99, a brendovi poput Zvijezde s 11,99 i na 14,99 kn/l.

– Šećer je dosad poskupio 15- 20%, brašno 2-3%, a tjestenina 10-ak posto. Kruhu je prije dva tri mjeseca cijena u trgovinama rasla 2-3% – objašnjava Evačić.

No u pekarnicama poput Pan-peka, neslužbeno doznajemo, kruh je posljednjih nekoliko tjedana i dva puta poskupljivao. Cijene kruha tu su u prosjeku više za 10- ak posto, a nekih kolača, koji su u kratkom roku sa sedam poskupjeli i na 10 kuna – za više od 40%.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako još nema najava članica o poskupljenjima brašna i pekarskih proizvoda, no to će biti neminovno od jeseni. – Koliko, svaka firma će odlučiti za sebe. Nisu, naime, porasle samo cijene sirovine. Čitavu godinu proizvođačima raste i cijena svih vrsta ambalaža, papirnih i plastičnih, ulja, maslaca, margarina, transporta, energenata..., o čemu će također ovisiti cijene krajnjih proizvoda. Pšenica je sad presvježa da bi se mljela u brašno, treba malo odstajati, a kako se ove godine za stočnu pšenicu plaćalo koliko lani za premium i prvu klasu (1,15-1,20 kn/kg), jesen će u najmanju ruku biti neizvjesna. Tim više što se još ne zna što će biti sa sojom i kukuruzom – objašnjava Barišić po kojoj svaka promjena može dizati cijene u nebesa i obrnuto. No i ona smatra da slijede poskupljenja svih proizvoda od žitarica, od kruha i brašna do krupice, müslija i drugih žitarica za doručak, keksa, vafla, slastica..., osim ako Vlada, u što sumnja, već na jesen ne nađe prostora u proračunu za najavljeno smanjenje PDV-a na svu hranu. Litra uvoznog trajnog mlijeka u nekim se trgovačkim lancima još može naći za 3,69 kuna, no mlijeko i fermenti u PET ambalaži od početka srpnja skuplji su za povratnu naknadu, gdjegdje i za manipulativne troškove, odnosno za 50-70 lipa. Zna li se da udio stočne hrane u svim sektorima stočarstva i peradarstva u ukupnoj cijeni iznosi od 60-70% – a u prvih je šest mjeseci tržna cijena kukuruza porasla za oko 30%, ječma za 19%, pšenice za 18%, sojina zrna za oko 50%, sojine sačme za 16%, a suncokretove sačme za 43% – čudi što još nisu drastično porasle i cijene mesa. Tek su neke kategorije piletine te uvozne govedine u pojedinim trgovačkim lancima te mesnicama “išle gore”, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.

Uvozna teleća lopatica poskupjela je s 33 na 44 kn, dok se s domaćom junetinom, primjerice lopaticom bez kosti Baby Beefa “akcija” i 18% nižim cijenama (sa 58,99 na 47,89), rebrima i prsima jeftinijim za 25% (sa 39,99 na 29,89 kn/kg). No kako sve više naših sirovina, pšenice, koje ove godine imamo rekordne prinose od 1,1 mil. tona, kukuruza te sojina zrna, jeftino izvezemo, a kasnije uvozimo skupu sirovinu, ni cijene mesa neće još dugo odolijevati trendovima. Pogotovo ako se zna da smo lanjski kukuruz (milijun tona) izvezli za 153 eura po toni, pšenicu za 174, ječam za 155, sojino zrno za 377, a u prva četiri mjeseca ove godine uvozni kukuruz plaćali 199, 213 za pšenicu, 192 za ječam, a sojino zrno čak 451 euro po toni.

Kava za koji tjedan...

– Svima bi u interesu trebalo biti osiguranje osnovnih sirovina za stočarsku i peradarsku proizvodnju iz domaćih izvora – smatra Bobetić. Sezonsko voće, breskve, nektarine, šljive, lubenice..., čemu su dijelom kumovali mraz u vrijeme cvatnje, suša i druge nepogode te kašnjenje vegetacije i za 10-ak dana, skuplje je u prosjeku 20-30% nego lani, a isto tako i povrće, rajčica, paprika, salata, kupusnjače, mahune, krumpir, luk... Samo su krastavci i tikvice na razini lanjskih cijena. – Kad je ponuda manja, cijene rastu – kazao nam je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Kava, koja se u nas već oporezuje kao luksuz, uskoro bi mogla biti još luksuznija nakon što su najgori mrazevi u zadnjih nekoliko desetljeća poharali Brazil, najvećeg svjetskog proizvođača kave. Zajedno s rekordno visokim troškovima prijevoza zbog zastoja u brodskom transportu uslijed pandemije COVID-19, kava bi već za nekoliko tjedana mogla poskupjeti najviše u zadnjih nekoliko godina, najavljuju analitičari.