Objavom pete i šeste knjige koje se bave hrvatskim jezikom u 20. stoljeću završen je kapitalni projekt hrvatske kulture i znanosti koji je tijekom jedanaest godina okupio četrdeset dva vodeća hrvatska jezikoslovca u organizaciji Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti. Hrvatska je tako dobila čak 3956 stranica o povijesti hrvatskoga jezika i pisane baštine, dok je u šest knjiga enciklopedijskoga formata objavljeno čak 2200 fotografija. Znanost o hrvatskome jeziku bogatija je za 74 autorska poglavlja o povijesti hrvatskog jezika, a svakako treba istaknuti da su urednici “Povijesti hrvatskoga jezika” bili akademici Radoslav Katičić, Stjepan Damjanović i Marko Samardžija te sveučilišni profesori Ivo Pranjković i Josip Lisac. Glavni je urednik svih knjiga profesor Ante Bičanić iz Croatice.
Pozdravljajući uzvanike koji su uveličali predstavljanje posljednja dva sveska ovoga važnog projekta u velikoj dvorani Matice hrvatske, njen glavni tajnik Zorislav Lukić podsjetio je da je ova najstarija hrvatska kulturna udruga Vladi proslijedila Prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika.
– Nadamo se da će Vlada što prije uputiti naš prijedlog u javnu raspravu – rekao je Lukić okupljenima, među kojima je bio i bivši predsjednik HAZU i savjetnik premijera Andreja Plenkovića Zvonko Kusić.
Poglavlje posvećeno BiH
Recenzentica izdanja i djelatnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ivana Matas Ivanković istaknula je da je jedina zamjerka ovome projektu težina pojedinih knjiga u kojima se doista našlo obilje podataka. Iako su knjige pisali različiti autori, prisutne su minimalne individualne razlike u njihovu stilu, ocijenila je Ivana Matas Ivanković. Podcrtala je i da je akademik Marko Samardžija opisao razvoj hrvatskoga jezika od početka 20. stoljeća do 1945. godine, dok je Ivo Pranjković obradio razvoj hrvatskoga jezika od 1945. godine do kraja 20. stoljeća. Tu su i dva zanimljiva poglavlja, ono Željke Brlobaš i Marije Znike o hrvatskim gramatikama i gramatičkoj normi u 20. stoljeću, te Lade Badurine o hrvatskim pravopisima i pravopisnoj normi u 20. stoljeću.
Jedan od urednika izdanja, akademik Stjepan Damjanović predložio je da se ujedini iznimna bibliografija iz svih šest knjiga te objavi kao posebna knjižica. Analizirajući posljednju, šestu knjigu projekta posebno je istaknuo završni tekst nedavno preminulog akademika i jezikoslovca svjetskoga ranga Radoslava Katičića koji je izrazio optimizam u pogledu budućnosti hrvatskoga jezika, i to bez obzira na opasnosti koje mu prijete, prije svega od sveprisutnog engleskoga jezika. Akademik Damjanović je istaknuo i da se u šestoj knjizi Marko Samardžija bavio jednojezičnim rječnicima hrvatskoga jezika kojih je bilo osam, dok se dvojezičnim i višejezičnim rječnicima različitih namjena bavila Bernardina Petrović. Tu su i poglavlja koja se bave terminološkim rječnicima, leksikonima i enciklopedijama, ali i udžbenicima hrvatskoga jezika za osnovne i srednje škole. Katica Krešić napisala je poglavlje o povijesti hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini, u kojoj je hrvatski jezik jedan od formalnih službenih jezika, iako je u toj državi praksa dosta udaljena od teorije i zakonskog uređenja. Damjanović je istaknuo i rad akademika Ranka Matasovića o utjecaju europskih na hrvatski jezik.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić zahvalio je Društvu za promicanje kulture i znanosti Croatica što se uhvatilo ovakvog velikog i zahtjevnog projekta uza sve hrvatske institucije koje se bave hrvatskim jezikom. “Povijest hrvatskoga jezika” nazvao je grandioznim projektom koji je velik i u europskim i svjetskim, a ne samo hrvatskim razmjerima. Željko Jozić misli i da je tu riječ o pristupačnoj i cjelovitoj povijesti hrvatskoga jezika koja nije namijenjena samo stručnjacima. Pohvalio je i grafičku pripremu knjiga te afirmaciju mlađe generacije hrvatskih jezikoslovaca koji su radili na ovom impozantnom projektu. I on je naglasio Katičićevu optimističnu ocjenu o budućnosti hrvatskoga jezika koji je, uostalom, od 2013. godine i službeni jezik Europske unije. “Hrvatski jezik njegovi su govornici, stoga ih moramo poštovati”, rekao je na kraju izlaganja Željko Jozić.
Dodali još jednu knjigu
Projekt “Povijest hrvatskoga jezika” novcem je potpomoglo Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb i zagrebački Gradski ured za kulturu, Zaklada HAZU i Zaklada Adris. Prvotno je bilo predviđeno da se “Povijest hrvatskoga jezika” obradi u pet knjiga, ali je zbog opsežne građe iz 20. stoljeća projekt dobio i dodatnu, šestu knjigu.
Dečki i cure, džaba ste krečili.