Mag 'poslovne umjetnosti': Stavovima je nadahnuo i Trumpa

Nekih dvadesetak godina ručao sam istu hranu: juhu iz konzerve i sendviče, a najdraža mi je Campbellova juha od rajčice – izjavio je Andy Warhol, najpoznatiji američki likovni umjetnik 20. stoljeća, redatelj, producent, fotograf, novinski urednik i vodeća figura pop-arta. U njegovu čast do 31. ožujka 2019. traje velika izložba “Andy Warhol – od A do B i natrag” (“Andy Warhol – From A to B and Back Again”) u Whitneyu, muzeju američke umjetnosti u New Yorku, u kojem je izloženo oko 350 Warholovih djela i naslovnica (on je pokretač magazina Interview) od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća.

Reklamni ilustrator

Andy Warhol, pravog imena Andrew Warhola (rođen u Pittsburghu u obitelji slovačkih doseljenika), jedan je od pionira pop-kulture, među čijim su najpoznatijim djelima upravo konzerve Campbellove juhe, diptih Marilyn Monroe, slike Elvisa Presleya, Debbie Harry i kineskog komunističkog vođe Mao Zedonga, a ovo je prva njegova retrospektiva u organizaciji američke institucije od 1989. I nakon gotovo trideset godina ova izložba donosi presjek njegova stvaralaštva: crteža s početaka karijere iz faze reklamnog ilustratora u pedesetim godinama, spomenutih konzervi juhe i Marilynkinih portreta, doslovno remek-djela pop-arta iz ranih šezdesetih, eksperimentalnih filmova iz njegova studija, čuvene Tvornice u koju su zalazili intelektualci, homoseksualci i transseksualci s njujorške noćne scene, čuveni kazalištarci, književnici, modeli, boemi i holivudske zvijezde, ali i oni najpoželjniji – bogati mecene, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uz to prikazuju se i njegovi eksperimentalni filmovi poput najpoznatijeg “Chelsea Girl” s pjevačicom Nico. U planu je organizatora da izložba zaživi u SAD-u, tako da će se nakon Whitneya u New Yorku preseliti u Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu i potom skrasiti u Institutu umjetnosti u Chicagu.

– U budućnosti će svatko doživjeti 15 minuta slave – najčuvenija je Warholova izreka, koja je samo splet njegove opčinjenosti “celebrity kulturom” te konzumerizmom i reklamama, što je rezultiralo da njegov talent eksplodira na nekoliko umjetničkih polja: u slikarstvu, fotografiji, novinarstvu, kiparstvu, kinematografiji... No, podjednako je zanimljivo da je Warhol bio jedan od najuspješnijih kulturnih menadžera, tj. vrlo uspješan biznismen u umjetnosti koji je znao prodati i svoj lik i svoje djelo. Njegovi su sljedbenici još krajem 60-ih, nakon što ga je sa živcima slaba radikalna feministica i spisateljica Valerie Solanas pokušala ubiti hicem iz pištolja (zbog čega je hitno podvrgnut operaciji srca), napravili biznis snimajući filmove pod njegovim imenom i prodajući printove njegovih slika.

– Stvarati novac je umjetnost, i rad je umjetnost, no dobar posao najbolja je umjetnost – govorio je Andy Warhol, tvorac pojma “poslovna umjetnost”, koji je ovom izjavom nadahnuo i Donalda Trumpa (pogotovo nakon što mu je naslikao portret). Naime, najskuplje njegovo prodano djelo je slika “Silver Car Crash” (Double Disaster) iz 1963., koja je utržila 105 milijuna dolara. Možda mali boležljivi Andy ne bi napravio ništa posebno sa svojim životom da nije imao podršku mame Julije, amaterske umjetnice koja ga je u svemu podržavala, čak i živjela s njim u New Yorku.

Najbogatiji i najsiromašniji

Povučen i sramežljiv, sklon istom spolu, Warhol je od mladosti bio opčinjen svime što čini pop-kulturu u Americi: glossy magazinima, dnevnim novinama, reklamama, oglasima, filmskom industrijom, produkt dizajnom, slavnima... S druge strane opčinjavale su ga ikone, sveci, Kristovo raspeće, posljednja večera...

– Žene su najveći svjetski umjetnici – tvrdio je. Još se 1949. doselio iz rodnog Pittsburga u New York gradeći uspješnu karijeru u marketingu kao grafički illustrator, a potom se krajem pedesetih usmjerio na vlastitu umjetnost i galerijska predstavljanja. Šezdesetih postaje jedno od najtraženijih imena u umjetnosti, i to zahvaljujući simbolima konzumerizma.

– Ono što je najbolje u Americi jest da je ova država pokrenula tradiciju da najbogatiji potrošači kupuju iste stvari kao i oni najsiromašniji. Možete na televiziji vidjeti reklamu za Coca-Colu i biti uvjereni da predsjednik pije Coca-Colu. I dovoljno je da pomislite: pa i ja je mogu kupiti – tvrdio je Andy Warhol, a mnogi kažu da je bio vizionar koji je predvidio baš naše doba – slave preko noći i općeg konzumerizma.